CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

sivkasta gladica

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001841

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR A4c)

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Topić, J., Praljak, I. (2005): Corynephorus canescens (L.) P.Beauv. (HRCP001841). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1841. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Jasenka Topić
  • Suradnik/ci
    Iva Praljak
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    2.2.1 Plantaže malog razmjera, 2.2.2 Agroindustrijske plantaže, 7.3 Ostale preinake ekosustava
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Umirivanje i, kao posljedica toga, obrastanje Podravskih pijesaka u posljednjih stotinjak godina. Biljke koje su sađene za umirivanje pijesaka, kao što su Pinus sylvestris L., Pinus nigra Arnold, Robinia pseudacacia L. i Cytisus scoparius (L.) Link nisu pijesak samo umirile nego su dovele do prirodne progresivne sukcesije vegetacije, a s time i tvorbe humusa, a u bagremiku i do velikog nakupljanja dušika, što se vrlo negativno odrazilo na psamofitsku (pješčarsku) biljnu zajednicu.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Prema akcijskom planu za spašavanje Đurđevačkih pijesaka (posebni botanički rezervat), prihvaćenom uz Nacionalnu strategiju zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti, započela je revitalizacija toga područja. Dosad je s dijela rezervata uklonjena grmolika vegetacija (uglavnom Rubus i Cytisus), a preostaje još ukloniti godinama nagomilavan humusni sloj. Održavanje pješčarske vegetacije, nakon što su pijesci umireni, nije jednokratna akcija, već trajni posao koji bi trebao spriječiti progresivnu vegetacijsku sukcesiju.
  • Potrebne mjere očuvanja
    2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 3.2 Oporavak vrste, 5.1.2. Nacionalna razina
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    NSAP-om je predviđena izrada i provedba akcijskoga plana zaštite ove vrste (NN 81/99, 3. 8. 1999.).
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.6 Mjere očuvanja, 3. Praćenje stanja, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Busenasta, sivozelena trajnica, tanke stabljike, visoke 10–60 cm. Listovi su uvijeni, dlakavi i kruti, rukavci su često crvenkasti, čvorovi crnkasti. Ligula je duga 2–4 mm i šiljasta na vrhu. Metlica je duga 1,5–10 cm, a grane u vrijeme cvatnje strše, a prije i poslije cvatnje su priljubljene. Prema životnom je obliku hemikriptofit. Cvjeta u svibnju i lipnju. Broj kromosoma je 2n=14. Biljka ima ljekovita svojstva, a može se smatrati i otrovnom. Prema tipu rasprostranjenosti je subatlantska i euroazijska svojta.
  • Staništa
    C.3.2.1. Panonski otvoreni travnjaci na pijescima
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Sivkasta gladica je tipična biljka pješarka, psamofit, i najbolje se razvija na otvorenim mjestima pješčanih dina. Stanište je suho i toplo, kiselo, siromašno hranivima i sitnim (prah, glina) česticama tla. U Hrvatskoj raste na Đurđevačkim pijescima u zajednici Corynephori-Festucetum vaginatae (sveza Festucion vaginatae, red Festucetalia valesiacae, razred Festuco-Brometea). Uz vrste Corynephorus canescens i Festuca vaginata u sastavu te psamofitske zajednice nalazimo još vrste Alyssum montanum, Asparagus officinalis, Artemisia campestris, Centaurea stoebe, Hieracium echioides, Crepisrhoeadifolia, Linaria genistifolia, Jasione montana, Silene otites i dr. Stanište prema CORINE klasifikaciji. 64.713 Panonski pionirski travnjaci na sipinama (Corynephori-Festucetum vaginatae). GLCC/SSC. 3.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    ↓ populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost u Europi: Austrija s Lihtenštajnom, Belgija, Britanija, uključujući Orkney, Zetland i Isle of Man; isključujući Channel Islands i Sjevernu Irsku, ?Korzika, Hrvatska, Češka, Danska, Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Njemačka, Nizozemska, Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke, Mađarska, Italija, uključujui Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Portugal, Norveška, Poljska, Rumunjska, Baltičko područje: Estonija, Letonija, Litva, Kaliningradskaja Oblast, Centralno područje: Ladoga-Ilmen, gornja Volga, Volga-Kama, gornji Dnjepar, Volga-Don, Ural, Jugozapadno područje: Moldavija, srednji Dnjepar, Crno more, gornji Dnjestar, Sardinija, Švedska, uključujući Öland i Gotland.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Rijetki lokaliteti unutar zapadnopanonske i istočnopanonske makroregije. Lokaliteti. Daruvar (?), Đjurđevac, Đurđevački pijesci, Kalnik (?), Medvednica (?), Molve, Pleternica, Požega (?), Psarjevo (?), Samobor (?), Stražeman (?), Sudovec (?).


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Liliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Poales
  • Porodica
    Poaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Karlsson (2004-03-19 00:00:00) Förteckning över svenska kärlväxter
    Van der Meijden, R. (2005)
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Gray Hair Grass (engleski), Gray Clu bawn Grass (engleski), Silbergra (njemački)
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • CESTAR, D., HREN, V., KOVAČEVIĆ, Z., MARTINOVIĆ, J., PELCER, Z.(1985): Tipovi nizinskih šuma zapadne Podravine. Rad. Šum. inst. 20(67):1–76.
    KRANJČEV, R. (1995b): Priroda Podravine. Mali princ, Koprivnica.
    ILIJANIĆ, LJ., TOPIĆ, J. (2000): Poaceae. In Nikolić, T. ed.: Popis flore Hrvatske, 3. dio. Flora Croatica. Index Florae Croaticae. Pars 3. Nat. Croat. 9(Suppl. 1):130–149.
    KUŠT, N. (2001): Flora botaničko-geografskog rezervata »Đurđevački pijesci«. Diplomski rad, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
    NEILREICH, A. (1868): Die Vegetationsverhältnisse von Kroatien. Verh. Zool.-Bot. Ges. Wien 28: i-xli, 1–288.
    SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1869): Flora Croatica. Zagrabiae.
    SOKLIĆ, I. (1941a): Biljni pokrov Podravskih pijesaka. Priroda 31(9–10):205–213.
    SOKLIĆ, I. (1941b): Podravski pijesci domovina psamofita. Priroda 31(2):47–56.
    SOKLIĆ, I. (1943): Biljni sviet Podravskih piesaka. Hrvatski šumarski List 67:3–34.
    ŠEGULJA, N., TOPIĆ, J. (1993–1994): Osobitosti biljnog svijeta Podravine. Ekol. glas. 3(5–6):23–29.
    TOMAŠEVIĆ, M. (1998): The analysis of the flora of the Požega Valley and the surrounding mountains. Nat. Croat. 7(3):227–274.