CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

glavičasti šilj

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001854

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR A4c; B2b(i,ii,iii,iv))

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Marković, L., Alegro, A., Andreškić, A., Cigić, P. (2005): Cyperus capitatus Vand. (HRCP001854). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1854. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ljerka Marković
  • Suradnik/ci
    Antun Alegro
    Anita Andreškić
    Petra Cigić
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    1.3 Turistička i rekreacijska područja, 6.1 Rekreacijske aktivnosti
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Uništavanje staništa zbog razvoja turizma.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Nisu poduzimane.
  • Potrebne mjere očuvanja
    5.1.2. Nacionalna razina
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    NSAP-om je predviđena izrada i provedba akcijskog plana zaštite pjeskovitih morskih obala (NN 81/99, 3. 8. 1999.).
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.6 Mjere očuvanja, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Cyperus capitatus je 10–40(–50) cm visoka trajna biljka, s vunastim korijenjem i dugim, čvrstim, razgranjenim podzemnim vriježama, prekrivenim čvrstim crvenosmeđim ljuskama koje se nitasto raspadaju. Stabljike su pojedinačne, čvrste, tupo trobride, glatke, izbrazdane, zadebljalih baza, a listove nose u donjem dijelu, uspravne ili pri dnu savijene. Listovi su kraći od stabljike, plavo do sivozeleni, kasnije žućkasti, s rubovima savijenim prema dolje. Široki su (1)3–6 mm, Žljebasti i poluvaljkasti, postupno se suzuju prema vrhu. Po rubu su hrapavi. Rukavci listova su široki, a kad odumru poprimaju riđu boju. Cvat ima 3–4(–6) ovojna lista, koji strše i dužinom znatno premašuju cvat. Pri bazi su prošireni i često crvenkasti. Cvat je jednostavna gronja, s mnogo klasića, stegnuta u polukuglastu do kuglastu sjedeću glavicu promjera 1,5–3 cm. Klasići su gusto zbijeni, stršeći, duguljasto suličasti, šiljasti, dugi 8–15(–20) mm, široki 3–4 mm, spljošteno naduti, sa 6–10 cvjetova. Os klasića je čvrsta i nije okriljena. Pljevice su gusto crepasto poredane, odmaknutih vrhova, čvrste, široko jajaste, tupe ili šiljaste, samo prema vrhu hrptaste, s više tankih žila na leđnoj strani. Duge su 5–8 mm, široke 2,5–4 mm, u donjem dijelu krvavo crvene boje, u gornjem žute poput slame, sa širokim, sjajnim bjelokožičastim rubom. Ima tri prašnika s dugo linealnim prašnicama, s crvenim produženim konektivom. Plod je dug 2/5 dužine pljevica, obrnuto jajasto duguljast ili ovalan, s trbušne strane blago udubljen, s leđne bridasto izbočen, u gornjem dijelu tamnosmeđ, pri bazi žut i fino točkast. Vrat je dug i spljošten. Ima tri njuške koje daleko strše i savijene su unatrag. Broj kromosom je 2n=72. Cvjeta od svibnja do rujna. Prema životnom je obliku geofit. Rod Cyperus zastupljen je u hrvatskoj flori s 12 vrsta, od kojih je čak deset ugroženo, uglavnom zbog ugroženosti staništa na kojima uspijevaju.
  • Staništa
    F.2. Pjeskovita morska obala
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Raste na pješčanim staništima uz morsku obalu. Stanište prema CORINE klasifikaciji. 16.11 Neobrasle pješčane plaže, 16.21 Pokretne pješčane sipine. GLCC/SSC. 3.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    ↓ populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost u Europi: Albanija, Baleari, Bugarska, Korzika, Kreta s Karpathos, Kasos i Gavdhos, Hrvatska, Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; iskljčujući Korziku, Grčka, isključujući otoke koji su uključeni kod Krete i one koji su izvan Europe kako je definirano u Flora Europaea, Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Portugal, Sardinija, Sicilija, s Pantelleria, Isole Pelagie, Isole Lipari i Ustica; također arhipelag Malte, Turska (europski dio), uključujući Gökçeada.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Srednjoprimorska i južnoprimorska mezoregija. Navedeni lokaliteti u zagorskoj i pokupskoj mezoregiji (SCHLOSSER et VUKOTINOVIĆ 1869) veoma su dvojbeni. Lokaliteti. Jamnica (?), Mljet, Nin, Trakošćan (?) (navodi se također općenito za dolinu rijeke Zrmanje i Dalmaciju – DEGEN 1936, HAYEK 1933).


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Liliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Poales
  • Porodica
    Cyperaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    -
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    -
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • DEGEN, A. (1936): Flora Velebitica I. Band. Ungar. Akad. Wiss., Budapest.
    HAYEK, A. (1933): Prodromus Florae peninsulae Balcanicae, vol. III., Dahlem, Berlin.
    ILIJANIĆ, LJ., TOPIĆ, J. (2000): Poaceae. In Nikolić, T. ed.: Popis flore Hrvatske, 3. dio. Flora Croatica. Index Florae Croaticae. Pars 3. Nat. Croat. 9(Suppl. 1):130–149.
    REGULA-BEVILACQUA, LJ., ILIJANIĆ, LJ. (1984): Analyse der Flora der Insel Mljet. Acta Bot. Croat. 43:119–142.
    SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1869): Flora Croatica. Zagrabiae.