CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Vrsta Delphinium halteratum Sm. in Sibth. et Sm., herbarski primjerak sabran 1881. god., leg. J. Pančić, Ex herb. D. Hirc (FOTO D. Mihelj, I. Rešetnik)

dlakavi veliki kokotić

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001855

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR A4c)

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Šegulja, N., Kumbarić, A., Andreškić, A., Cigić, P. (2005): Delphinium halteratum Sm. (HRCP001855). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1855. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Nedeljka Šegulja
  • Suradnik/ci
    Alma Kumbarić
    Anita Andreškić
    Petra Cigić
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    2.1 Jednogodišnje i višegodišnje nedrvne kulture, 7.3 Ostale preinake ekosustava
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Napuštanja uzgoja žitarica u eumediteranskom području.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Nisu poduzimane. Svojta je posredno zaštićena u dijelu svojeg areala u području parka prirode Biokovo.
  • Potrebne mjere očuvanja
    5.1.2. Nacionalna razina, 5.4.2. Nacionalna razina
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    -
  • Potrebna istraživanja
    1.1 Taksonomija, 1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Dlakavi veliki kokotić jednogodišnja je biljka, s uspravnom, 10–17 cm visokom i slabo razgranjenom stabljikom. Ogranci su kratki i strše. Stabljika je obrasla prileglim kovrčastim dlakama. Listovi stabljike su sjedeći, dlanasto razdijeljeni na linealne isperke, a listovi ogranaka su cjeloviti, linealni ili linealnosuličasti. Cvjetovi (3–50) su modroljubičasti, na kratkim stapkama, skupljeni u terminalne, produljene, rahle grozdaste cvatove. Pricvjetni listovi su cjeloviti, linealni i duži od cvjetnih stapka. Dvije brakteole su, nasuprotne, smještene u gornjem dijelu cvjetnih stapki. Ocvjeće je sastavljeno od pet latica, 7–10(12) mm dugih, izvana više-manje gusto prileglo dlakavi. Gornja latica ocvjeća produžena je u šuplju ostrugu, dugu poput njezine plojke ili malo dužu. Nektarija ima četiri, korolinični su i malo duži od elemenata ocvjeća. Dva gornja nektarija su tupa, produžena u ostrugu, a dva bočna okruglasta, pri dnu srcasta, naglo stegnuta u klinac. Prašnika ima mnogo. Razvijaju se tri plodnice, obrasle prileglim dlačicama i s velikim brojem sjemenih zakovrčastim dlakama. Listovi stabljike su sjedeći, dlanasto razdijeljeni na linealne isperke, a listovi ogranaka su cjeloviti, linealni ili linealnosuli~asti. Cvjetovi (3–50) su modroljubičasti, na kratkim stapkama, skupljeni u terminalne, produljene, rahle grozdaste cvatove. Pricvjetni listovi su cjeloviti, linealni i duži od cvjetnih stapka. Dvije brakteole su, nasuprotne, smještene u gornjem dijelu cvjetnih stapki. Ocvjeće je sastavljeno od pet latica, 7–10(12) mm dugih, izvana više-manje gusto prileglo dlakavi. Gornja latica ocvjeća produžena je u šuplju ostrugu, dugu poput njezine plojke ili malo dužu. Nektarija ima četiri, korolinični su i malo duži od elemenata ocvjeća. Dva gornja nektarija su tupa, produžena u ostrugu, a dva bočna okruglasta, pri dnu srcasta, naglo stegnuta u klinac. Prašnika ima mnogo. Razvijaju se tri plodnice, obrasle prileglim dlačicama i s velikim brojem sjemenih zametaka. Plod je mjehur, dug (6)7–10 mm, rijetko prileglo dlakav, a na vrhu naglo sužen u kratak kljun, s velikim brojem okruglastih i poprečno naboranih sjemenka. Prema životnom je obliku terofit. Broj kromosoma nije poznat. Cvjeta od lipnja do kolovoza. Prema tipu rasprostranjenosti je cirkumediteranska biljka.
  • Staništa
    I.2.2. Pojedinačne nekomasirane oranice, I.3.1. Intenzivno obrađivane oranice na komasiranim površinama, I.5.2. Maslinici, I.5.3. Vinogradi
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    U primorskim krajevima na ruderalnim staništima kao što su vinogradi, maslinici i strništa. Pretežito u vegetaciji korova strnih žita sveze Secalinion mediterraneum. Stanište prema CORINE klasifikaciji. 82.11 Oranice, 83.11 Maslinici, 83.21 Vinogradi. GLCC/SSC. 2.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    ↓ populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost u Europi: Hrvatska, Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Portugal, Makedonija, Sardinija, Srbija i Crna Gora (Srbija), Sicilija, s Pantelleria, Isole Pelagie, Isole Lipari i Ustica; također arhipelag Malte.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Srednja i južno primorska mezoregija. Lokaliteti. Okolica Dubrovnika, Lastovo, Kaprije, Kotišina (Biokovo), okolica Splita (vrlo dvojben navod za okolicu Varaždina, SCHLOSSER et VUKOTINOVIĆ 1869).


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Magnoliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Ranunculales
  • Porodica
    Ranunculaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    -
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    -
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • FRANJIĆ, J., PANDŽA, M. (1995): Flora otoka Kaprija. In Meštrov, M., Durbešić, P., Kerovec, M. eds.: Kornati, Priopćenja sa simpozija »Prirodna podloga, zaštita, društveno i gospodarsko valoriziranje Kornata« Murter, Tisno, Kornati, Šibenik 2.–7. listopada 1995. godine. Ekološke monografije 7. Hrvatsko ekološko društvo, Ministarstvo kulture – Uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine, Nacionalni park Kornati, Zagreb, 205–218.
    HIRC, D. (1907): Revizija hrvatske flore (Revisio florae Croaticae). Rad Jugoslav. Akad. Znan. 169:55–109.
    RADIĆ, J. (1974): Prilog poznavanju flore Biokova. Acta Bot. Croat. 33:219–229.
    RADIĆ, J. (1976): Bilje Biokova. Inst. »Planina i more«, Makarska.
    SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1857): Syllabus florae Croaticae. Zagreb.
    SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1869): Flora Croatica. Zagrabiae.
    TRINAJSTIĆ, I. (1979b): Pregled flore otoka Lastova. Acta Bot. Croat. 38:167–186.