CRVENI POPIS
Natragmočvarna broćika
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP001878
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR A4c)
Datum procjene
01.01.2005.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Mihelj, D., Šegulja, N., Andreškić, A., Cigić, P. (2005): Galium uliginosum L. (HRCP001878). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1878. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Darko Mihelj
Nedeljka Šegulja
- Suradnik/ci
Anita Andreškić
Petra Cigić
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 7.3 Ostale preinake ekosustava, 12 Druge mogućnosti - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Prvenstveno promjena vodnog režima u staništima, progresivna prirodna sukcesija vegetacije. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Nisu poduzimane. Svojta je posredno zaštićena na lokalitetima nacionalnoga parka Plitvička jezera. - Potrebne mjere očuvanja
2.1. Upravljanje područjem/površinom, 5.1.2. Nacionalna razina, 5.4.2. Nacionalna razina - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
NSAP-om je predviđeno osmišljavanje i provedba niza akcijskih planova zaštite močvara i voda, staništa i ove svojte (NN 81/99, 3. 8. 1999.). - Potrebna istraživanja
1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.6 Mjere očuvanja, 3.4 Trendovi staništa - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Močvarna broćika je nježna trajnica končasta korijena. Stabljika je visoka 10–60 cm, četverobridna, gola, na rubovima sa spušteno savijenim bodljicama, jako hrapava i mlitava. Listovi su linearno lancetasta oblika, rjeđe široko suličasti, njih po 6 do 8 u pršljenu, sa po jednom uzdužnom žilom. Na vrhu su listovi ušiljeni, na rubu unatrag savijenim bodljicama, inače goli. Cvjetovi u rahlim cimoznim cvjetovima tvore terminalnu metlicu. Cvjetne stapke su uvijek uspravne i glatke. Vjenčić je bijel i vrčasta oblika, a pojedini dijelovi su jajasta oblika i šiljasti. Plod je malen, dug samo 1 do 1,5 mm, fino zrnat i gol. Svojta je pokazatelj umjereno toplih staništa i jako promjenljive vlažnosti. Biljka je polusjene. Gotovo se uvijek ukorjenjuje na humusom bogatim tlima, a izbjegava mineralna tla. Dolazi uglavnom na slabo kiselim do neutralnim (pH 4,5 do 7,5) i siromašnim tlima. Ime svojte potječe od lat. »uliginosus«, tj. onaj što raste na močvarnim staništima. Močvarna broćika sadrži kumarin, složeni organski spoj aromatičnog mirisa. Prema životnom je obliku hemikriptofit. Cvate od svibnja do rujna, ovisno o nadmorskoj visini i mikroklimatskim karakteristikama staništa. Broj kromosoma je 2n =22, 44, 88. - Staništa
C.1.2.1. Prijelazni cretovi bijele šiljkice , C.2.2. Vlažne livade Srednje Europe - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Močvarna broćika raste u plitkim i višim močvarama, jarcima s vodom, na obalama potoka, vlažnim livadama, tresetištima i drugim vlažnim staništima na bazičnim i kiselim tlima. Možemo je naći od nizina pa sve do alpskih dolina (čak i do 2100 m/nm). Karakteristična je vrsta razreda Molinietalia, dolazi u svezama Calthion i Molinion, a i u zajednici Rhynchosporetum albae. Iznimno se pojavljuje u zajednicama razreda Vaccinio-Piceetalia. Stani{te prema CORINE klasifikaciji. 37.21 Atlantske i subatlantske vla`ne livade (Calthion, Deschampsion caespitosae), 54.4A Ilirski cretovi bijele {iljkice (Rhynchosporetum albae). GLCC/SSC. 21. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
↓? populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje; populacijski trendovi su nepoznati ili podaci nisu pouzdani
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Rasprostranjenost u Europi: Austrija s Lihtenštajnom, Belgija, Britanija, uključujući Orkney, Zetland i Isle of Man; isključujući Channel Islands i Sjevernu Irsku, Bugarska, Hrvatska, Češka, Danska, Finska uključujući Ahvenanmaa (Aaland Islands), Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Njemačka, Irska; Republika Irska i Sjeverna Irska, Švicarska, Nizozemska, Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke, Mađarska, Island, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Norveška, Poljska, Rumunjska, Sjeverno područje: artička Europa, Karelo-Lapland, Dvina-Pecora, Baltičko područje: Estonija, Letonija, Litva, Kaliningradskaja Oblast, Centralno područje: Ladoga-Ilmen, gornja Volga, Volga-Kama, gornji Dnjepar, Volga-Don, Ural, Jugozapadno područje: Moldavija, srednji Dnjepar, Crno more, gornji Dnjestar, Srbija i Crna Gora (Srbija), Švedska, uključujući Öland i Gotland, Slovenija. - Nacionalna rasprostranjenost
Zapadni dijelovi zapadnopanonske makroregije i dravskodunavska nizina. Lokaliteti. Lušćić kod Karlovca, Paukovec, Plitvička jezera, Slavonija (Vukovar, oko močvare Palače kod Ćepina), Turopolje, okolica Zagreba, Žabnik kod Varaždina.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Magnoliopsida - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Gentianales - Porodica
Rubiaceae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Böcher, T.W., Holmen, K. & Jakobsen, K. (1978). P. Haase & Søns Forlag, Copenhagen, Denmark ISBN 87-559-0385-1
Jørgensen PM, Weidemann E, Fremstad E. (2016). Flora Norvegica av JE Gunnerus. På norsk og med kommentarer. ISBN 978-82-8322-077-3. Page: 101.
Karlsson (2004-03-19 00:00:00) Förteckning över svenska kärlväxter
The International Plant Names Index (IPNI).
Van der Meijden, R. (2005)
- Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
Moor-Labkraut (njemački), Bog Bedstraw (engleski), Rough Marsh Bedstraw (engleski), Fen Bedstraw (engleski), gaillet aqua tique (francuski), gaillet fangeux (francuski), barska lakota (slovenski), caglio delle torbiere (talijanski) - Locus typicus
-
- Bibliografija
-
FORENBACHER, A. (1908b): Vegetacione formacije zagrebačke okoline. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 175:1–80.
HIRC, D. (1910a): Revizija hrvatske flore (Revisio florae Croaticae). Rad Jugoslav. Akad. Znan. 183:1–82.
HULINA, N. (1989a): Prikaz i analiza flore u području Turopolja. Acta Bot. Croat. 48:141–160.
KLINGGRÄFF, H. (1861b): Die in der Umgegend von Agram in Croatien vorkommenden Pflanzen. Linnaea 2:6–49.
KRGA, M. (1992): Flora Nacionalnog parka Plitvička jezera. Plitvički bilten 5:27–66.
NEILREICH, A. (1868): Die Vegetationsverhältnisse von Kroatien. Verh. Zool.-Bot. Ges. Wien 28: i-xli, 1–288.
NETOLIZKY, F. (1911): Verkieselelungen bei den Rubiaceae-Galieae. Oesterr. Bot. Z. 61(11):410–411.
ROSSI, LJ. (1924): Građa za floru južne Hrvatske. Prir. Istraž. Hrvatske Slavonije 15:1–217.
SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1869): Flora Croatica. Zagrabiae.