CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

bjeloperajna krkuša

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001887

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(DD -)

Datum procjene
01.05.2006.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Mrakovčić, M., Brigić, A., Buj, I., Ćaleta, M., Mustafić, P., Zanella, D. (2006): Gobio albipinnatus Lukasch, 1933 (HRCP001887). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1887. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Milorad Mrakovčić
    Andreja Brigić
    Ivana Buj
    Marko Ćaleta
    Perica Mustafić
    Davor Zanella
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    nema dovoljno podataka za određivanje kategorije ugroženosti
  • Globalna procjena
    Nedovoljno poznata vrsta - DD (1996)
  • Europska procjena
    Nije procjenjena - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjena - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    Vrsta nema veće gospodarsko zna~enje, a športskim ribičima katkada služi kao živi mamac.
  • Ugroze i njihovi učinci
    -
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    IUCN uzroci ugroženosti: 1.4.6.; 6.3.3.; 6.3.8. Bjeloperajna krkuša razmjerno je česta vrsta srednjih i donjih tokova rijeka. Međutim, to je pridnena riba koju, ponajprije, ugrožavaju regulacije vodotoka jer se u njima povećava brzina protijeka, uništavaju riječni rukavci, a izjednačuje dubina vodotoka. Iako podnosi manja onečišćenja i povećanje temperature vode, nakon jačih onečišćenja njezine populacije najčešće se drastično smanjuju ili potpuno nestaju.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    -
  • Potrebne mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    IUCN mjere zaštite: 1.2.2.; 3.; 4.1.; 4.4.2. O bjeloperajnoj krkuši u Hrvatskoj nema dovoljno podataka, stoga su prijeko potrebna istraživanja biologije vrste. Pretpostavlja se da bi joj smanjenje onečišćenja voda, sprječavanje regulacija vodotoka i osnivanje ihtioloških rezervata omogućilo bolje uvjete za život.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Tijelo bjeloperajne krkuše obično je dugo 10–12 cm, najviše 13 cm. Grlo je golo i bez ljusaka. Na rubovima usta su brčići. Na bokovima tijela, duž bočne pruge, osam je do deset tamnih mrlja. Leđna peraja počinje nešto ispred vertikale baze trbušnih peraja. Po leđnoj i repnoj peraji u dva su reda poredane crne točkice. Naziv je dobila po svijetlim neobojenim prsnim, trbušnim i podrepnom perajom. Hrani se ličinkama kukaca, maločetinašima i račićima koje skuplja iz supstrata na dnu. U manjoj mjeri hrani se i nitastim algama i drugim biljnim materijalom. Obično spolno sazrijeva u drugoj ili trećoj godini života. Razmnožava se u proljeće, od svibnja do lipnja, na pjeskovitom dnu, u čistoj vodi. Ženke se mogu mrijestiti i do četiri puta tijekom jedne sezone, pri čemu odlažu 5 000–6 000 jaja. Zanimljivo je da prije mrijesta u jajovodima imaju različite kategorije zrelosti jaja. Vrsta doživi najviše pet do šest godina, ali većina jedinka tek oko četiri.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Ova bentopelagička vrsta nastanjuje glavne riječne tokove gdje je voda duboka, struja polagana, a dno meko i muljevito (Physis 24.13–24.15). Česta je u rukavcima velikih rijeka i u pojedinim jezerima, a zabilježena je u zaslanjenim lagunama dunavskog ušća.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Bjeloperajna krkuša nastanjuje rijeke sljevova Baltičkog, Crnog i Kaspijskog mora, uključujući Vistulu, Odru, Dunav, Dnjestar, Dnjepar, Don, Volgu i uralske rijeke. Najzapadniji je dio njezine rasprostranjenosti Dunav u Njemačkoj i Austriji.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Podrijetlo: autohtona vrsta U Hrvatskoj je zabilježena u Dravi, Muri, Savi, njihovim pritocima i u Dunavu. Učestalost: uobičajena vrsta


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Actinopterygii
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    Teleostei (prave koštunjače)
  • Red
    Cypriniformes
  • Porodica
    Cyprinidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Eschmeyer, W.N. (ed.) (2000). Catalog of fishes. Updated database version of November 2000. Catalog databases as made available to FishBase in November 2000.
    Eschmeyer, William N., ed., 1998: Catalog of Fishes. Special Publication of the Center for Biodiversity Research and Information, no. 1, vol 1-3. 2905.
    Lukasch, B. S. (1933). Fishes of the Lower Vyatka River. Trudy Vyatskogo Nauch.-issl. Inst. Kraev. No. 6: 5-110. [In Russian, German summary. Author also seen as Lukash,].
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Whitefin gudgeon (engleski); Weißflossen-Gründling, Weißflossiger Gründling (njemački)
  • Locus typicus
    rijeka Vyatka, pritok Volge, Rusija
  • Bibliografija
  • -