CRVENI POPIS
Natrag⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu
žućkastobijela kukavičica
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP001889
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR A4c)
Datum procjene
01.01.2005.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Ilijanić, Lj., Cigić, P., Nikolić, T. (2005): Lathyrus ochrus (L.) DC. (HRCP001889). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1889. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Ljudevit Ilijanić
- Suradnik/ci
Petra Cigić
Toni Nikolić
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
2.1 Jednogodišnje i višegodišnje nedrvne kulture, 7.3 Ostale preinake ekosustava - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Nestanak staništa smanjivanjem površina žitnih polja. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Nisu poduzimane. - Potrebne mjere očuvanja
5.1.2. Nacionalna razina - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
- - Potrebna istraživanja
1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.4 Trendovi staništa - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Žućkastobijela graholika jednogodišnja je zeljasta biljka, visoka 20–60 cm. Stabljika je okriljena, puzajuća ili se penje. Donji listovi su jajoliko-duguljasti, a gornji se sastoje od 1–2 para jajastih lisaka veličine 15–35 x 6–20 mm. Palistići nisu vidljivi od krilaca listova koji se nastavljaju izravno na filodij i mogu se razabrati iz prisutnosti 1–2 zubića. Na stapci se nalazi jedan ili dva cvijeta. Čaška gradi cijev dugu 4 mm, a završava zašiljenim zubićima veličine 2–3 mm. Vjenčić je žute boje. Plod je mahuna, 40–60 x 10–12 mm, glatka, s mrežastom nervaturom, na gornjem rubu sa dva krilca. Broj kromosoma je 2n=14. Prema životnom je obliku terofit. Cvate od travnja do lipnja. Prema flornom je elementu stenomediteranska vrsta. - Staništa
I.2.2. Pojedinačne nekomasirane oranice, I.3.1. Intenzivno obrađivane oranice na komasiranim površinama - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Na poljima strnih žita u korovnoj vegetaciji sveze Secalinion mediterraneum. Stanište prema CORINE klasifikaciji. 82.11 Oranice. GLCC/SSC. 1. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
? populacijski trendovi su nepoznati ili podaci nisu pouzdani
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Rasprostranjenost u Europi: Albanija, Baleari, Korzika, Kreta s Karpathos, Kasos i Gavdhos, Hrvatska, Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; iskljčujući Korziku, Grčka, isključujući otoke koji su uključeni kod Krete i one koji su izvan Europe kako je definirano u Flora Europaea, Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Portugal, Sardinija, Sicilija, s Pantelleria, Isole Pelagie, Isole Lipari i Ustica; također arhipelag Malte, Turska (europski dio), uključujući Gökçeada. - Nacionalna rasprostranjenost
Mediteranska makroregija. Lokaliteti. Biševo, Cres, Dubrovnik, Hvar, Lošinj, Medulin, Premantura, Pula, Split, Susak, Unije, Vis, Zadar.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Magnoliopsida - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Fabales - Porodica
Fabaceae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
BOLÓS,O.DE &
Karlsson (2004-03-19 00:00:00) Förteckning över svenska kärlväxter
- Ostala hrvatska imena
žućkastobijela graholika, grahunjak, moškov, jednocvjetna grašolika - Strana imena
cicerchia pisellina (talijanski) - Locus typicus
-
- Bibliografija
-
FREYN, J. (1877): Flora von Südistrien. Verh. Zool.-Bot. Ges. Wien 27:241–490.
PAVLETIĆ, ZI. (1974): Flora otoka Biševa. Acta Bot. Croat. 33:205–217.
VISIANI, R. (1852): Flora Dalmatica, Vol. III (sive enumeratio stirpium vascularium quas hactenus in Dalmatia lectas et sibi observatas). Apud Fridericum Hofmeister, Lipsiae.