CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

-

čovječja ribica

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
populacije iz Gorskog kotara, Like i Dalmacije

Šifra
HRCP001899

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU B1b (iii, iv))

Datum procjene
01.12.2006.

Prethodne procjene

  • 2004 - (VU B1b(iii,iv))

    • Citat
    Kletečki, E. (2006): Proteus anguinus cf. anguinus Laurenti, 1768 (HRCP001899). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1899. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Eduard Kletečki
    • Suradnik/ci
    • Obrazloženje procjene

    • Globalna procjena
      Osjetljiva vrsta - VU
    • Europska procjena
      Osjetljiva vrsta - VU
    • Mediteranska procjena
      Nije procijenjena - NE
    • IUCN razlog promjene
      Nema promjene kategorije
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      1.1 Stambena i urbana područja, 1.2 Komercijalna i industrijska područja, 1.3 Turistička i rekreacijska područja, 3.1 Naftne i plinske bušotine, 4.2 Komunalni vodovi, 6.1 Rekreacijske aktivnosti, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 7.3 Ostale preinake ekosustava, 9.1 Otpadne vode iz domaćinstava i gradske otpadne vode, 9.2 Industrijske i vojne otpadne tekućine, 9.3 Otpadne tekućine iz poljoprivrede i šumarstva, 9.4 Smeće i kruti otpad, 11.1 Pomaci i izmjene staništa, 11.4 Oluje i poplave
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Onečišćivanje podzemlja, osobito kemijskim otpadom, ali i pesticidima i umjetnim gnojivima. Fragmentacija areala i prekidanje dotoka hrane ispunjavanjem podzemnih šupljina velikim količinama betona prilikom hidroloških zahvata. Promjena razine ili smjera protoka podzemnih voda i promjene u brojnosti plijena u podzemnih zajednica onemogućivanjem periodičnog dotoka poplavnih voda bogatih organskim otpacima (detritusom). Prije zabilježeni nalazi kod grada Rijeke, točnije Urinj (Pretner 1962), kod Otočca u rijeci Gacki (Brusina 1880) i u nekim izvorištima lijevih pritoka rijeke Cetine (Brusina 1908) poslije više nisu potvrđeni, pa se može pretpostaviti da je na tim lokalitetima vjerojatno izumrla.
    • Postojeće mjere očuvanja
      11. Svojta je uključena u međunarodnu legislativu
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Postojeća zakonska zaštita: Zakon o zaštiti prirode, Habitats Directive: Annex II, IV
    • Potrebne mjere očuvanja
      1.1. Zaštita područja/površine, 1.2. Zaštita resursa i staništa, 2.1. Upravljanje područjem/površinom, 5.1.3. Podnacionalna razina
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      Ugraditi zaštitu vrste i njezina staništa u vodoprivrednu i poljodjelsku osnovu. Istražiti taksonomsku pripadnost izoliranih subpopulacija. Zabraniti ispuštanja industrijskih otpadnih voda u vodotoke koji poniru ili se ispiranjem tla mogu unijeti u podzemne vode. U slijevnim područjima nalazišta vrste uvesti strogi nadzor i posebne mjere zaštite od nesreća pri prijevozu kiselina, nafte i naftnih derivata, te ostalih tvari koje su potencijalna anorganska onečišćivala. Zabraniti u dinarskom kršu veće građevinske zahvate, bez prethodne ekološke studije, koji utječu na hidrologiju.
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 3.1 Trendovi populacije, 3.3 Trendovi trgovine
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      Istražiti taksonomsku pripadnost izoliranih subpopulacija. Dovršiti započeta populacijsko-genetička istraživanja, kartiranje nalazišta i utvrđivanje mogućih podzemnih vodenih veza između pojedinih subpopulacija. Povremeno nadzirati odabrana poznata nalazišta (monitoring) i onemogućiti nedopuštenu trgovinu na graničnim prijelazima.
    • Biologija vrste
    • Opis
      -
    • Staništa
      -
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Tekuće i ujezerene vode krškog podzemlja, bogate podzemnom vodenom faunom. Pojedine jedinke za naglo povišenog vodostaja dotokom bujica bivaju povremeno izbačene izvan tipičnog staništa, tako da dospijevaju i u krške izvorišne vode (Briegleb 1962, Aljančić 1993, Sket 1997). U podzemlju zasićenom vlagom zabilježeni su i izlasci pojedinih jedinki na kopno, vjerojatno u potrazi za hranom (Parzefall i ost. 1999). PHYSIS Palaearctic Database staništa: 65.11; Habitats Directive staništa: 8310;
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      -
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Vrsta je endem dinarskog krša, od slijeva rijeke Soče (Isonzo) do slijeva rijeke Trebišnjice, te nastava tr- šćanski krš u Italiji, Sloveniju, Hrvatsku te Bosnu i Hercegovinu. Naknadno je unesena u Francusku, gdje se uzgaja (Parzefall i ost. 1999).
    • Nacionalna rasprostranjenost
      Uz genetički i morfološki izdvojenu populaciju u Istri (Parzefall i ost. 1999) u Hrvatskoj žive još najmanje dvije izolirane subpopulacije: prva u Kordunu i Lici, u slijevu Mrežnice i možda Gacke, druga u Dalmaciji, u slijevu Krke, Zrmanje, pritoka Cetine, Neretve (Kletečki i ost. 1996, Sket 1997) i Trebišnjice (Bosna i Hercegovina), čije vode dolaze u podzemnom toku do Omble, Rijeke dubrovačke, gdje je vrsta tako|er nađena (Ra|a 1980).


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Amphibia
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Caudata
    • Porodica
      Proteidae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      -
    • Ostala hrvatska imena
      -
    • Strana imena
      Dinaric cave salamander (engleski)
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • ALJANČIĆ, M. (1993): Proteus: skrivnostni vladar kraške tame. Vitrum, Ljubljana, 75 pp.
      BRIEGLEB, W. (1962): Zur Biologie und Oekologie des Grottenolms (Proteus anguinus Laur. 1768). Z. Morphol. Oekol. Tiere, 51: 271–334.
      BRUSINA, S. (1880): Jedan decenium naše zoologičke literature (1867–1877). Rad JAZU, Zagreb, 52: 190–272.
      BRUSINA, S. (1908): Naravoslovne crtice, dio četvrti. XIX. Prilog za faunu vodozemaca Hrvatske i Dalmacije. Rad JAZU, Zagreb, 173: 244–274.
      KLETEČKI, E., JALŽIĆ, B., RAĐA, T. (1996): Distribution of the olm (Proteus anguinus Laur.) in Croatia. Mem. Biospel., 13: 227–231.
      PARZEFALL, J., DURAND, J.P. & SKET, B. (1999): Proteus anguinus Laurenti, 1768 – Grottenolm. Handbuch der Reptilien und Amphibien Europas. Ed. Grossenbacher K., Aula-Verlag, Wiesbaden, 4/1: 57–76.
      PRETNER, E. (1962): Človeška ribica (Proteus anguinus Laur.) na hrvaškem. Naše Jame, Ljubljana, IV (1–2): 31–33.
      RAĐA, T. (1980): Čovječja ribica u Pincinovoj jami kod Poreča. Priroda, Zagreb, 67: 179–181.
      SKET, B. (1997): Distribution of Proteus (Amphibia, Urodela, Proteidae) and its possible explanation. Journal of Biogeography, 24: 263–280.