CRVENI POPIS
Natragukrajinska paklara
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP001925
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(NT -)
Datum procjene
01.05.2006.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Mrakovčić, M., Brigić, A., Buj, I., Ćaleta, M., Mustafić, P., Zanella, D. (2006): Eudontomyzon mariae (Berg, 1931) (HRCP001925). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1925. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Milorad Mrakovčić
Andreja Brigić
Ivana Buj
Marko Ćaleta
Perica Mustafić
Davor Zanella
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Nedovoljno poznata vrsta - DD (1996) - Europska procjena
Nije procjenjena - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjena - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
Ličinke ukrajinske paklare služe ribičima kao mamci. - Ugroze i njihovi učinci
- - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
IUCN uzroci ugroženosti: 1.3.7.; 1.4.6.; 6.3.3.; 6.3.8.; 9.7. Zbog regulacije i pregra|ivanja vodotoka naglo se mijenja razina vode što uzrokuje pad produkcije i nestajanje organskog detritusa, a to nepovoljno utječe na populacije ličinaka. Regulacijama se mijenja i struktura dna. Vađenje pijeska u donjim dijelovima rijeka također nepovoljno utječe na populacije ličinaka ukrajinske paklare. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
- - Potrebne mjere očuvanja
- - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
IUCN mjere zaštite: 1.2.1.2.; 3.2.; 3.4.; 4.4.2. Vrstu treba zakonski zaštititi i osnovati ihtiološke rezervate kako bi se zaštitila njezina staništa. - Potrebna istraživanja
- - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Odrasla jedinka ukrajinske paklare ima tamnozelena ili tamnosiva do crna leđa, a bokovi i trbuh su joj bijeli sa srebrnim preljevom. Ličinke su pjegave. Leđne se peraje odraslih jedinka dodiruju, a za mrijesta su visoke i zaobljene. Primjerci nađeni u rijeci Ilovi i potoku Rijeci imaju slabo razvijene zube u usnom lijevku, a broj im jako varira. Ti primjerci odlikuju se lopatastim izgledom repne peraje, koja je u odraslih dobro pigmentirana. U vrijeme parenja mužjacima se izvanredno dobro razvije mokračno-spolna kvržica. Determinacija je nesigurna zbog velikih varijacija morfoloških značajka, posebno broja zuba. Jedini je siguran pokazatelj broj osjetnih pipala, koji je u te vrste veoma velik, a obično načine krilca. Predstavnici vrste koji nastanjuju južnija područja imaju manje trupnih miomera i manje zuba u usnom lijevku. Temperatura i vrijeme skupljanja uzoraka također su bitni jer se u skladu s tim čimbenicima mijenjaju i morfološke značajke vrste. Ukrajinske paklare u pravilu nisu paraziti, premda je moguć fakultativni endoparazitizam na ribama. Ličinke se hrane algama kremenjašicama i detritusom. Odrasle jedinke narastu do 22,2 cm, a ličinke su duge do 23 cm. Ukrajinska paklara uglavnom je nemigratorna vrsta, koja katkada poduzima lokalne uzvodne selidbe. Spolno sazrije između pete i sedme godine života. Mrijesti se od travnja do svibnja, u čistim, brzim vodama na sjenovitom, pješčanom dnu (npr. ispod mostova). U vrijeme mrijesta živi u jatu od najviše 300 jedinka. Temperatura vode treba biti 8–13,5°C. Ženka odloži 2 200–7 100 jajašaca u gnijezdo koje je napravio mužjak. Kao ličinke žive četiri do pet godina. Preobrazba traje četiri do pet tjedana, a nakon preobrazbe potrebno je još devet do deset mjeseci da bi spolno sazrele. Spolno zrela jedinka živi još dva do tri mjeseca. U rijeci Ilovi na|ena su dva primjerka hermafrodita, a postoje i hibridi te vrste s potočnom paklarom. - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Ukrajinska paklara obično naseljava brze i čiste vode šljunkovito-pjeskovita dna u planinskim i brdovitim područjima, premda je nađena i u nizinskoj zoni Dunava (Physis 13, 24.12–24.15). Ličinke žive zakopane u pjeskovito-muljevitom supstratu, u područjima sporog strujanja vode. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Nastanjuje istočnu Europu, rijeke koje utječu u Egejsko i Crno more te gornji i srednji slijev Dnjepra. - Nacionalna rasprostranjenost
Podrijetlo: autohtona vrsta U Hrvatskoj je rasprostranjena u slijevu Save i Dunava. Učestalost: sporadična vrsta
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Cephalaspidomorphi - Podrazred
- - Nadred
Teleostei (prave koštunjače) - Red
Petromyzontiformes - Porodica
Petromyzontidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (08/2021).
Renaud, Claude B., 2011: Lampreys of the world. An annotated and illustrated catalogue of lamprey species known to date. FAO Species Catalogue for Fishery Purposes, No. 5. vi + 109.
- Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
Ukrainian brook lamprey (engleski); Ukrainische Lamprete (njemački) - Locus typicus
rijeka Harkiv blizu istoimenog mjesta, slijev rijeke Donjec, Ukrajina
- Bibliografija
- -