CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

potočna paklara

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001939

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(NT -)

Datum procjene
01.05.2006.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Mrakovčić, M., Brigić, A., Buj, I., Ćaleta, M., Mustafić, P., Zanella, D. (2006): Lampetra planeri (Bloch, 1784) (HRCP001939). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1939. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Milorad Mrakovčić
    Andreja Brigić
    Ivana Buj
    Marko Ćaleta
    Perica Mustafić
    Davor Zanella
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    LR/nt - gotovo ugrožena vrsta (1996)
  • Europska procjena
    Nije procjenjena - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjena - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    Ličinke katkada služe ribičima kao mamci.
  • Ugroze i njihovi učinci
    -
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    IUCN uzroci ugroženosti: 1.4.6.; 6.3.3.; 6.3.8.; 9.7. Najviše je ugrožavaju regulacije vodotoka zbog kojih se ljeti mijenja vodostaj, struktura dna i nestaju mreže rukavaca oko rijeka. Djelomično je ugrožava i onečišćivanje.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    -
  • Potrebne mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    IUCN mjere zaštite: 3.2.; 3.4.; 4.4.2. Potočna paklara mogla bi se zaštititi jedino osnivanjem ihtioloških rezervata na područjima mrijesta i zadržavanja. S obzirom na to da se ne seli, za preživljavanje joj je dovoljan manji dio zaštićenog vodotoka.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Potočna paklara nije parazitska vrsta. Odrasle jedinke narastu najviše do 19 cm (obično 10–15 cm), a ličinke i nešto više. Od srodne i nametničke vrste L. fluviatilis razlikuje se manjom veličinom i manjim fekunditetom. Odrasle jedinke imaju svjetliji trbuh, a repna im je peraja gotovo bezbojna, iako je dio uz tijelo katkada obojen. Među dvjema leđnim perajama nema razmaka. Odrasle jedinke imaju tupe zube usne ploče. Ličinke se hrane algama kremenjašicama i drugim sitnim algama, praživotinjama i detritusom, a odrasle se jedinke ne hrane. Vrijeme razmnožavanja potočnih paklara jako varira. Najčešće se mrijeste od ožujka do lipnja, na sjenovitom pješčanom dnu, u vodi dubokoj do 30 cm. Ako se mrijeste u većim vodotocima, pogoduje im dubina vode između 40 i 60 cm. Mriještenje potočne paklare izravno ovisi o temperaturi vode. Naime, potočna paklara gradi gnijezdo pri temperaturi vode od 10 do 11°C i ako ona padne, mriještenje se odgađa. Odrasle jedinke mrijeste se u skupini koju uglavnom čini jedna ženka i dva do tri mužjaka, ali skupina može biti i veća, do 30 jedinka. Nakon mrijesta odrasle jedinke ugibaju. Ličinke žive do pete godine ukopane u pješčano ili muljevito dno.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Potočna paklara je nemigratorna vrsta koja naseljava manje potoke, ali i srednje tokove manjih rijeka (Physis 24.12–24.14). Savršeno stanište za potočnu paklaru su brze, plitke vode, kojima je dno prekriveno detritusom, sitnim pijeskom i muljem.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Areal potočne paklare uglavnom se preklapa s arealom vrste L. fluviatilis, premda u srednjoj Europi L. planeri zalazi više u kopno. Rasprostranjena je na zapadnom dijelu Apeninskog poluotoka, u rijekama koje utječu u Baltičko more, Sjeverno more i Atlantik, do Pirenejskog poluotoka, gdje nije nađena. Živi i u Velikoj Britaniji i Irskoj. Pojedinačno je nađena u slijevu Volge, Tise, Morave, Drave i Pescare.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Podrijetlo: autohtona vrsta U Hrvatskoj nastanjuje gornji tok Drave, iako su, prema novijim istraživanjima, nalazi nepouzdani. Učestalost: sporadična vrsta


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Cephalaspidomorphi
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Petromyzontiformes
  • Porodica
    Petromyzontidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Bloch, M.E. (1784). M. Marcus Elieser Bloch's ..., ausübenden Arztes zu Berlin. Oeconomische Naturgeschichte der Fische Deutschlands. Berlin. 3: i-viii + 1-234, Pls. 73-108.
    Fricke, R., Eschmeyer, W. N. & Van der Laan, R. (eds). (2021). ECoF. Eschmeyer's Catalog of Fishes: Genera, Species, References. Electronic version accessed dd mmm 2021.
    Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (08/2021).
    Kelly, F.; King, J. (2001). A Review of the Ecology and Distribution of Three Lamprey Species, Lampetra fluviatilis (L.), Lampetra planeri (Bloch) and Petromyzon marinus (L.): A Context for Conservation and Biodiversity Considerations in Ireland. Biology and Environment: Proceedings of the Royal Irish Academy. 101B(3): 165-185.
    Kullander, S.O. (2004-03-17 00:00:00) Förteckning över svenska fiskar
    Renaud, Claude B., 2011: Lampreys of the world. An annotated and illustrated catalogue of lamprey species known to date. FAO Species Catalogue for Fishery Purposes, No. 5. vi + 109.
    Van Emmerik, W.A.M. & De Nie, H.W. (2005)
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Europaean brook lamprey (engleski); Bachneunauge (njemački)
  • Locus typicus
    potoci područja Thüringen, Njemačka
  • Bibliografija
  • -