CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

-

mali vodenjak (populacije iz Dalmacije)

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
populacije iz Dalmacije

Šifra
HRCP001979

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(DD -)

Datum procjene
01.12.2006.

Prethodne procjene

  • 2004 - (DD -)

    • Citat
    Tvrtković, N., Kletečki, E. (2006): Triturus vulgaris (Linnaeus, 1758) (HRCP001979). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1979. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Nikola Tvrtković
      Eduard Kletečki
    • Suradnik/ci
    • Obrazloženje procjene

    • Globalna procjena
      Nije procijenjena - NE
    • Europska procjena
      Nije procijenjena - NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procijenjena - NE
    • IUCN razlog promjene
      Nema promjene kategorije
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      1.1 Stambena i urbana područja, 1.2 Komercijalna i industrijska područja, 1.3 Turistička i rekreacijska područja, 2 Poljoprivreda i akvakultura, 6.3 Rad i druge aktivnosti, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 7.3 Ostale preinake ekosustava, 8.1 Invazivne nezavičajne/strane vrste/bolesti, 11 Klimatske promjene i ekstremne vremenske prilike
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Dalmatinske populacije malog vodenjaka znatno su ugroženije od ostalih populacija u Hrvatskoj zbog temeljito provedenih melioracijskih zahvata u krškim poljima i isušivanja nekadašnjih jezera i močvara (Bokanjačko blato, Nadinsko blato, Ostrovičko blato i dr.), kanaliziranja vodotoka i zapuštanja stalnih lokava za napajanje stoke. Tome je sigurno umnogome pridonijela upotreba pesticida, unošenje gambuzije i drugih riba u stajaće vode, kao i globalno zatopljenje. Danas su preostale samo rijetke izdvojene populacije. Najugroženije su one u sjevernoj i srednjoj Dalmaciji.
    • Postojeće mjere očuvanja
      11. Svojta je uključena u međunarodnu legislativu
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Postojeća zakonska zaštita: Zakon o zaštiti prirode
    • Potrebne mjere očuvanja
      1.1. Zaštita područja/površine, 1.2. Zaštita resursa i staništa, 2.1. Upravljanje područjem/površinom, 2.2. Kontrola invazivnih/problematičnih vrsta, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 3.1. Upravljanje vrstom, 5.1.2. Nacionalna razina
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      Zakonom posebno zaštititi sve populacije u Dalmaciji. Zaštititi staništa i zabraniti unošenje riba u najvrjednija nalazišta.
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      Prijeko je potrebno ponajprije temeljitije istražiti sadašnju rasprostranjenost i brojnost populacija jer je danas poznato samo 11 izoliranih nalazišta.
    • Biologija vrste
    • Opis
      -
    • Staništa
      -
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Močvare, obale stajaćica bez grabežljivih riba, stalne i povremene lokve, kanali u poljima. PHYSIS Palaearctic Database staništa: 22; 24.11; 37; 44; 53; 89; Habitats Directive staništa: 3150; 3160;
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      -
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      -
    • Nacionalna rasprostranjenost
      Mali vodenjak bio je u Dalmaciji u prošlosti šire rasprostranjen: tako Karaman (1928) piše da ga je nalazio u svim stajaćim vodama sjeverne i srednje Dalmacije. Danas u sjevernoj Dalmaciji žive samo četiri populacije nominalne podvrste T. vulgaris vulgaris (sinonim schreiberi Wolterstorff, 1914) (Schmidtler & Schmidtler 1983, Kalezić i ost. 1987, 1990), u srednjoj Dalmaciji, prema Krizmanić i ost. (1997), malobrojne hibridne populacije T. vulgaris vulgaris X graecus (sinonim dalmaticus Kolombatović, 1907), s najvećom brojnosti u Sinjskom polju (vlastita opažanja), a od Imotskog južnije (Schmidtler & Schmidtler 1983) zapadni oblik podvrste T. vulgaris graecus Wolterstorff, 1905 (sinonim tomasinii Wolterstorf, 1908) (Krizmanić i ost. 1997).


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Amphibia
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Caudata
    • Porodica
      Salamandridae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Kindvall, Oskar (2004-03-18 00:00:00) Lista över svenska groddjur baserad på flera källor.
    • Ostala hrvatska imena
      -
    • Strana imena
      -
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • KALEZIĆ, M.L., DŽUKIĆ, G., CRNOBRNJA, J. & TVRTKOVIĆ, N. (1987): On the Triturus vulgaris schreiberi problem: electrophoretic data. Alytes 6: 18–22;
      KALEZIĆ, M.L., DŽUKIĆ, G. & TVRTKOVIĆ, N. (1990): Newts (Triturus, Salamandridae, Urodela) of the Bukovica and Ravni Kotari regions. Spixiana 13: 329–338;
      KARAMAN, S. (1928): III. Prilog Herpetologiji Jugoslavije. Glasn. Skopsk. nauč. dr., Skoplje, 4: 129–143;
      KRIZMANIĆ, I., MESAROŠ, G., DŽUKIĆ, G. AND KALEZIĆ, M.L. (1997): Morphology of the Smooth newt (Triturus vulgaris) in former Yugoslavia: Taxonomical implications and distribution patterns. Acta zool. Hung., 43(4): 345–357;
      SCHMIDTLER, J.J. & SCHMIDTLER, J.F. (1983): Verbreitung, Ökologie und innerartliche gliederung von Triturus vulgaris in den adriatischen Küstengebieten. Spixiana 6. 229–249;