CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu

grmoliki ranjenik

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP000022

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(R -)

Datum procjene
01.12.1994.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Trinajstić, I. (1994): Anthyllis barba-jovis L. (HRCP000022). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/22. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ivo Trinajstić
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    Rijetka, reliktna vrsta.
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    Uzgoj izvan primorja ne uspijeva, u primorju nije još bilo takvih pokušaja. Mogućnost razmnožavanja u zatočeništvu: Nepoznata, eventualno sjemenom na podlozi bez Ca-iona, obavljaju se pokusi reznicama u Botaničkom vrtu PMF-a u Zagrebu.
  • Ugroze i njihovi učinci
    -
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    -
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Na temelju Zakona o zaštiti prirode vrsta je 1980. godine zaštićena na svim prirodnim nalazištima u Hrvatskoj.
  • Potrebne mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Pojedina nalazišta treba zaštititi kao botaničke rezervate.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Vrsta se isključivo razmnožava sjemenom i uglavnom ne pokazuje tendenciju širenja, jer je više ili manje kalcifobna i vezana na beskarbonatnu litološku podlogu.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Pukotine karbonatnih stijena, u sastavu vegetacije stijena ili makije divlje masline, u najkserotermnijem dijelu Hrvatskog primorja. Na našoj obali koja je gotovo u potpunosti izgrađena od karbonatnih stijena, vrsta raste pretežno na karbonatima, a u opsegu svoga areala u zapadnom je Sredozemlju vezana gotovo u potpunosti na silikatne stijene. U primorskom dijelu Dalmacije jedino kod Komiže na otoku Visu raste na silikatnoj podlozi - reliktnom vulkanskom pepelu i rastrošenoj lavi i tu je populacija najbujnija.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    Populacije su svagdje razmjerno malobrojne, izuzevši Komižu na otoku Visu, gdje je na vulkanskom pepelu, kao beskarbonatnoj podlozi, razvijena jedna vrlo gusta sastojina, izgrađena od mnoštva jedinki. Brojnost je neizmijenjena jer je biljka izvan dohvata čovjekove djelatnosti.
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    -
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Raste na otocima: Dugom otoku, Visu, Biševu, Svecu, Mljetu, Koločepu, Lopudu, Lokrumu, te u okolici Dubrovnika.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Magnoliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Fabales
  • Porodica
    Fabaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    -
  • Ostala hrvatska imena
    Jupiterov ranjenik, bijeli pelin
  • Strana imena
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • Adamović, L., 1911: Die Pflanzenwelt Dalmatiens. Leipzig.
    Domac, R., 1955: Flora otoka Visa. Acta Pharm. Jugosl. 5: 3-42.
    Ginzberger, A., 1921: Beitrag zur Kenntnis der Flora der Scoglien und kleineren Inseln Süd-Dalmatiens. Österr. Bot. Z, 70: 233-248.
    Pavletić, Zi., 1974: Flora otoka Biševa. Acta Bot. Croat. 33: 205-217.
    Pavletić, Zi., 1983: Vaskularna flora otoka Sveca. Acta Bot. Croat. 37: 215-224.
    Pevalek, I., 1930: Vaskularna flora. Prirodoslovna istraživanja sjevernodalmatinskog otočja Dugog i Kornata. Prir. istraž. Jugosl. akad.16: 119-158. Zagreb.
    Trinajstić, I., 1974: Moltkea petraea (Tratt.) Gris. u flori otoka Mljeta. Glasn. Republ. zavoda zašt. prir. (Titograd) 7: 49-57.
    Trinajstić, I., 1975: Über das Problem der Glazial-Refugien der immergrünen xerothermen Vegetation auf der Adria-Küste der Balkanhalbinsel. Problems of Balkan Flora and Vegetation, 79-91. Sofia. (areal).