CRVENI POPIS
NatragPodvrsta Pulsatilla pratensis (L.) Miller subsp. nigricans (Störck) Zam. u cvatu (FOTO J. Topić)
crna sasa
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP002203
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR A3d+4ac)
Datum procjene
01.01.2005.
Prethodne procjene
Citat
Pavletić, Z., Nikolić, T., Belamarić, M. (2005): Pulsatilla pratensis subsp. nigricans (Störck) Zämelis (HRCP002203). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2203. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Zinka Pavletić
Toni Nikolić
- Suradnik/ci
M. Belamarić
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Znanje - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
1.1 Stambena i urbana područja, 1.3 Turistička i rekreacijska područja, 4 Prometni koridori i komunalni vodovi, 6.1 Rekreacijske aktivnosti, 7.3 Ostale preinake ekosustava, 9.4 Smeće i kruti otpad - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Na Đurđevačkim pijescima ljudskim aktivnostima (iskapanje pijeska, odlaganje otpada) ugroženo je njezino stanište, pa se brojnost individuuma u populaciji uvelike smanjila. Na Žumberačkoj gori svojta nije posebno ugrožena, ali zbog sve većega posjećivanja toga područja, postoji opasnost iskapanja njezinih podanaka radi presađivanja u vrtove. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Djelomična reintrodukcija. Nakon smanjenja populacije na Đurđeva~kim pijescima, pojedini su primjerci vegetativno razmnoženi u Botaničkom vrtu Šumarskog fakulteta u Zagrebu i vraćeni u područje botaničkog rezervata. Potrebno je zabraniti svaku za populaciju negativnu ljudsku aktivnost na staništu na Đurđevačkim pijescima i sprječavati vegetacijsku sukcesiju. Također treba voditi brigu o sprječavanju eventualnih negativnih zbivanja za njezine populacije na Žumberačkoj gori. Svojta je posredno zaštićena u dijelu svojeg areala koji se nalazi u granicama parka prirode Žumberačko-Samoborsko gorje. - Potrebne mjere očuvanja
5.1.2. Nacionalna razina - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
NSAP-om je predviđena izrada i provedba akcijskoga plana zaštite vrste, kao i zaštita pjeskovitih travnjaka Podravine na kojima dolazi (NN 81/99, 3. 8. 1999.). - Potrebna istraživanja
1.1 Taksonomija, 1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.6 Mjere očuvanja, 3.4 Trendovi staništa - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Crna sasa je zeljasta trajnica, s čvrstim, okomitim podankom. Stabljika je vunenasto dlakava, uspravna, visoka 10–20 cm, u plodu i do 45 cm, sa tri pricvjetna lista i s jednim terminalnim, visećim cvijetom. Prizemni listovi razvijaju se u prizemnoj rozeti poslije cvatnje, s dugim peteljkama i trodjelnim plojkama razdijeljenim još po dva puta, na tri dijela u linearne i dlakave isperke; pricvjetni listovi su pri bazi međusobno srasli, a plojke su im sve do dna rascijepane u veći broj linearnih, gustodlakavih isperaka. Cvjetovi su tamnoljubičasti, zvonasti, viseći. Ocvjeće je jednostavno, a građeno od šest eliptičnih, tamnoljubičastih, izvana gusto dlakavih, na vrhu prema van savinutih listića. Prašnika ima mnogo, za oko 1/3 su kraći od listića ocvjeća, ali žarko žute prašnice uočljivo vire iz cvjetova, jer su listići ocvjeća previnuti. Plodnice su mnogobrojne, na izbočenom cvjetištu, vratovi dužinom sežu u ravninu s prašnicama. Plodovi su jednosjemeni oraščići, vunenastodlakavi i na vrhu s oko 3 cm dugim perasto dlakavim nastavkom. Biljka se razmnožava vegetativno, dijeljenjem podanka, pa se tako povećava brojnost individua u prirodnim populacijama, a na isti se način razmnožava i u hortikulturi. Plodovi su prilag |eni širenju vjetrom, ali je klijavost sjemena upitna zbog moguće pojave autosteriliteta. Srodne vrste sasa, pa vjerojatno tako i crna sasa, sadrže anemonol, koji se primjenjuje u farmaciji. Zahvaljujući atraktivnim cvjetovima, crna sasa ima značenje i u hortikulturi. Prema životnom obliku je geofit. Cvjeta u travnju i svibnju. Broj kromosoma je 2n=32. Biljka ima ljekovita svojstva. Pripada subpontskom flornom elementu. - Staništa
C.3.2.1. Panonski otvoreni travnjaci na pijescima, C.3.5. Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci, C.5.2. Šumske čistine - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Psamofitska vegetacija Đurđevačkih pijesaka; šumske čistine i proplanci na Žumberačkoj gori (oko 700 m/nm), suhi travnjaci i suhozid oko crkve na Ravnoj gori (457 m/nm). Stanište prema CORINE klasifikaciji. 34.3291 Ilirski travnjak uspravnog ovsika i srednjeg trputca (Bromo-Plantaginetum mediae), 34.7 Mediteransko-montani travnjaci (Festuco-Brometea, Brachypodio-Chrysopogonetea p.p.), 34.75 Istočnomediteranski suhi travnjaci (Scorzonero-Chrysopogonetalia), 64.713 Panonski pionirski travnjaci na sipinama (Corynephori-Festucetum vaginatae ). GLCC/SSC. 3, 14. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
↓ populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Rasprostranjenost u Europi: Srednja i istočna Europa. Hrvatska, Srbija i Crna Gora (Srbija), Slovenija. - Nacionalna rasprostranjenost
Mediteranska makroregija (sjevernoprimorska mezoregija ?), zapadno-panonska makroregija (gornjoposavska i podravska mezoregija). Lokaliteti. Đurđevački pijesci (Imovinski i Kloštarski), Žumberačko gorje (Tomaševac, Kičer, Kumičevac, Osunja), Ravna Gora (Hrvatsko Zagorje), Marčan (Istra, dvojben nalaz, KRANJČEV 1997c), nespecifično navođenje za Slavoniju (SCHLOSSER et VUKOTINOVIĆ 1869).
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Magnoliopsida - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Ranunculales - Porodica
Ranunculaceae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
- - Ostala hrvatska imena
crnkasta sasa, tamnocvjeta sasa - Strana imena
schwarze Wiesen-Küchenschelle (njemački), Blackish Anemone (engleski), navadni kosmatinec (slovenski) - Locus typicus
-
- Bibliografija
-
FORENBACHER, S. (1995): Žumberak: kalendar flore Žumberačke gore. Školska knjiga, Zagreb.
HIRC, D. (1903): Revizija hrvatske flore (Revisio florae Croaticae). Rad Jugoslav. Akad. Znan. 155:49–158.
KRANJČEV, R. (1984): Presađivanje crnkaste sase. Priroda 72(8):253.
KRANJČEV, R. (1997c): The blackish anemone (Pulsatilla nigricans Störck) at two new localities in Croatia. Nat. Croat. 6(3):345–374.
SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1857): Syllabus florae Croaticae. Zagreb.
SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1869): Flora Croatica. Zagrabiae.
SOKLIĆ, I. (1941b): Podravski pijesci domovina psamofita. Priroda 31(2):47–56.
TRINAJSTIĆ, I. (1994d): Pulsatilla nigricans Störck. In Šugar, I. ed.: Crvena knjiga biljnih vrsta Republike Hrvatske. Ministarstvo graditeljstva i zaštite okoliša, Zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 437–438.
VRBEK, M. (2001): New sites of Pulsatilla pratensis (L.) Miller subsp. nigricans (Störck) Zamels in Croatia. Acta Bot. Croat. 60(1):75–84.