CRVENI POPIS
NatragZagasiti livadni plavac Phengaris nausithous (Autor fotografije: M. Šašić, Međimurje)
zagasiti livadni plavac
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP002400
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR A1c; B1ab(iii)+2b(iii))
Datum procjene
01.12.2015.
Prethodne procjene
Citat
Šašić, M., Mihoci, I., Kučinić, M. (2015): Phengaris nausithous (Bergstrasser, 1779) (HRCP002400). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2400. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Martina Šašić
Iva Mihoci
Mladen Kučinić
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Gotovo ugrožena - NT, ver. 2.3 (World Conservation Monitoring Centre 1996) - Europska procjena
Gotovo ugrožena - NT A2c ver 3.1 (van Swaay i sur, 2010) - Mediteranska procjena
Neprikladna za procjenu - NA ver 3.1 (van Swaay i sur. 2014 - IUCN razlog promjene
Znanje - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
Vrsta je uglavnom ugrožena zbog promjena u gospodarenju staništem, kao što su drenaža kojom se stanište isušuje ili intenziviranje poljoprivredne proizvodnje koja nosi prestanak tradicionalnog režima košnje. Intenziviranje košnje pomaknulo je vrijeme košnje u vrijeme kad su gusjenice na biljkama, što uzrokuje veliku smrtnost ove vrste. Dodatni je problem sijanje trave, što mijenja vegetacijski sastav, čime se mijenja i mikroklima staništa te nestaju mravi i krvara, a zajedno s njima i leptiri. Osim intenziviranja poljoprivrede, što je problem u velikom dijelu, postoje područja u Međimurju gdje je košnja potpuno napuštena i livade su jako zarasle. Osim problema u gospodarenju puno je livada u blizinu naselja uništeno izgradnjom. - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
1.1 Stambena i urbana područja, 2.1.1 Zemljoradnja s prostornom izmjenom usjeva, 2.1.2 Mala poljoprivredna gospodarstva, 2.3.2 Ispaša, uzgoj stoke na rančevima ili farmama malog razmjera, 4.1 Ceste i željezničke pruge, 7.2.7 Crpljenje podzemnih voda (poljoprivredna uporaba), 7.3 Ostale preinake ekosustava, 11.2 Suše - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Vrsta je uglavnom ugrožena zbog promjena u gospodarenju staništem, kao što su drenaža kojom se stanište isušuje ili intenziviranje poljoprivredne proizvodnje koja nosi prestanak tradicionalnog režima košnje. Intenziviranje košnje pomaknulo je vrijeme košnje u vrijeme kad su gusjenice na biljkama, što uzrokuje veliku smrtnost ove vrste. Dodatni je problem sijanje trave, što mijenja vegetacijski sastav, čime se mijenja i mikroklima staništa te nestaju mravi i krvara, a zajedno s njima i leptiri. Osim intenziviranja poljoprivrede, što je problem u velikom dijelu, postoje područja u Međimurju gdje je košnja potpuno napuštena i livade su jako zarasle. Osim problema u gospodarenju puno je livada u blizinu naselja uništeno izgradnjom. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Vrsta je strogo zaštićena Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13). Lokaliteti Bedekovićeve grabe i livade u Zovju kraj Ðelekovca spomenici su prirode. Vrsta se nalazi na Dodatku II i Dodatku IV Direktive o staništima, a cilj je očuvanja na tri područja Ekološke mreže Republike Hrvatske (Međimurje – HR2001346, Donje Međimurje – HR2001347 i Zovje – HR2000672). U dogovoru Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Međimurske županije i manjeg broja lokalnog stanovništva na lokalitetima u Međimurju do sada se provodila košnja livada u odgovarajućem razdoblju, no lokalno stanovništvo sve više gubi interes. - Potrebne mjere očuvanja
1.1. Zaštita područja/površine, 2.1. Upravljanje područjem/površinom, 4.3. Svijest i komunikacija, 5.4. Usklađenost i provedba, 6.3. Tržišni čimbenici, 6.4. Plaćanja u očuvanju prirode, 6.5. Nenovčane vrijednosti - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Za svako područje potrebno je napraviti detaljnjije planove upravljanja od postojećih (npr. za Bedekovićeve grabe – SGMŽ 1/03) u kojima bi se strogo definiralo vrijeme i način košnje, ponajprije nakon polovice mjeseca rujna, što bi omogućilo adekvatnu zaštitu. Za ovu vrstu iznimno je bitna edukacija stanovništva o načinu upravljanja staništem te eventualni poticaji za adekvatno gospodarenje, npr. tradicionalnu poljoprivredu. Potreban je nastavak istraživanja rasprostranjenosti i razloga ugroženosti te monitoring postojećih populacija koje su male i izolirane. - Potrebna istraživanja
1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze, 1.6 Mjere očuvanja, 2.1 Akcijski plan/plan obnove za vrstu, 2.2 Plan upravljanja područjima, 3.1 Trendovi populacije, 3.4 Trendovi staništa - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Ženke zagasitog livadnog plavca imaju gornju stranu krila smeđe boje, dok su krila mužjaka svijetlo plava s tamnim i širokim crnim rubom. Donje strane krila su smeđe boje s jednim nizom crnih točkica. Slične vrste: Phengaris (=Maculinea) teleius (Bergsträsser, 1779) Moguća je zamjena ženke teleius s mužjakom nausithous, jer oba leptira imaju više crne nego plave boje na gornjoj strani krila, a osobito jer se vrste često pojavljuju zajedno na staništu. - Staništa
C.2. Higrofilni i mezofilni travnjaci - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Stanište ove vrste vlažne su livade i livade mozaičnog tipa sa sušim i vlažnim dijelovima te zapuštenije livade ili rubovi livada koji zarašćuju. Zagasiti livadni plavac često dolazi s velikim livadnim plavcem Phengaris teleius. Vrsta odlaže dva do tri bijela okrugla jaja, fine mrežaste strukture, među cvjetove cvata ljekovite krvare Sanguisorba officinalis (Rosaceae). Počinje ih odlagati tek kad boja cvata postane crvena, a daje prednost većim cvatovima. Broj odloženih jaja može biti i do tridesetak, iz kojih će se razviti samo par gusjenica. Prvih nekoliko presvlačenja, odnosno dva do tri tjedna, gusjenica se zadržava među cvjetovima hraneći se sjemenkama. U ovoj je fazi smrtnost oko 50 posto zbog velike kompeticije i velikog broja položenih jaja. Nakon četvrtog presvlačenja gusjenica napušta biljku hraniteljicu i pada na tlo. Tu počinje proces prihvaćanja gusjenice kada mravi domaćini iz roda Myrmica (M. rubra i M. scabrinodis) odnose gusjenice u mravinjake štiteći je na taj način od predatora. Nakon što je prihvaćena i u mravinjaku, gusjenica zagasitog livadnog plavca aktivno se hrani mravljim ličinkama i spada u tzv. predatorske vrste roda. Gusjenice su u mravinjaku 10 mjeseci. U proces preživljavanja leptira u mravinjaku uključena je kemijska (Akino i dr., 1999) i zvučna mimikrija (Barbero i dr., 2009). Dolaskom proljeća zakukuljuju se i provode još mjesec dana u „komori” blizu površine zemlje te u lipnju odrasli leptiri izlaze iz zemlje. Odrasli se leptiri također hrane ljekovitom krvarom, a većinu života provode mirujući i sunčajući se. Zagasiti livadni plavac ima jednu generaciju, čiji se leptiri pojavljuju od kraja lipnja do sredine kolovoza. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Vrsta je rasprostranjena od zapada Europe, Španjolske, Francuske, Švicarske, Njemačke, Austrije, Mađarske, Ukrajine, Rumunjske i Bugarske. Istočno je rasprostranjena do Urala. U planinskim područjima dolazi i do 1600 m. - Nacionalna rasprostranjenost
U Hrvatskoj je u kontinentalno-nizinskom dijelu zabilježena na nekoliko lokaliteta u Podravini (Kranjčev, 1985) i Međimurju (neobjavljeni podatci autora). Stari podatci za Lovran nisu potvrđeni (Rebel, 1913).
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Insecta - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Lepidoptera - Porodica
Lycaenidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
- - Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
Dusky large blue (engleski) - Locus typicus
-
- Bibliografija
- -