CRVENI POPIS
Natrag-
kratkoprsti kobac
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Gnijezdeća populacija
Šifra
HRCP002421
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR D)
Datum procjene
31.12.2013.
Prethodne procjene
Citat
Barišić, S., Tutiš, V. (2013): Accipiter brevipes (Severtzov, 1850) (HRCP002421). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2421. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Sanja Barišić
Vesna Tutiš
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Najmanje zabrinjavajuće LC ver 3.1 (BirdLife International 2009) - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
2.1 Jednogodišnje i višegodišnje nedrvne kulture, 5.1.3 Progon/kontrola, 5.3 Sječa i iskorištavanje drveta - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Populacija kratkoprstoga kopca u Hrvatskoj slabo je istražena te nije moguće sa sigurnošću definirati uzroke ugroženosti. Vjerojatno su najvažniji uzroci ugroženosti intenziviranje poljodjelstva (DT 2.1.) i uređivanje šuma (DT 5.3.), što dovodi da smanjivanja površine i kvalitete staništa kratkoprstog kopca te krivolov (DT 5.1.3) kojim se povećava smrtnost i uznemiravanje ptica. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Zaštićen je Zakonom o zaštiti prirode kao strogo zaštićena svojta. Međunarodno je zaštićen Bonskom konvencijom (dodatak II), Bernskom konvencijom (dodatak II), Washingtonskom konvencijom (CITES II) i Direktivom o pticama (dodatak I). - Potrebne mjere očuvanja
1.1. Zaštita područja/površine, 2.1. Upravljanje područjem/površinom, 4.2. Trening, 5.2. Politika i regulativa, 5.3. Standardi i pravila u privatnom sektoru, 5.4. Usklađenost i provedba, 6.3. Tržišni čimbenici, 6.4. Plaćanja u očuvanju prirode - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Potrebno je smanjiti smrtnost te povećati uspješnost gniježđenja zakonskom zaštitom gnjezdilišta (CA 1.1.), sprečavanjem krivolova (CA 4.2., 5.2., 5.4.) i uznemiravanja (CA 2.1.) te minimiziranjem negativnih učinaka nadzemnih vodova za prijenos električne energije (5.2.) i vjetroelektrana (CA 5.2., 5.4.) na ptice. Radi očuvanja gnjezdilišta i hranilišta, potrebno je poticati ekstenzivno stočarstvo i tradicionalne oblike poljodjelstva (CA 5.3., 6.3., 6.4.) te ugraditi mjere zaštite prirode u šumskogospodarske osnove s ciljem očuvanja biološke raznolikosti u šumama (CA 5.2.). - Potrebna istraživanja
1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze, 2.1 Akcijski plan/plan obnove za vrstu, 3.1 Trendovi populacije - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
Potrebno je provesti intenzivna istraživanja na području Konavala kako bi se utvrdilo stanje populacije i točna rasprostranjenost preostalih parova (RA 1.2.) te istražila ekologija i uzroci ugroženosti (RA 1.3., 1.5.). Potrebno je uspostaviti i provoditi monitoring gnijezdeće populacije (RA 3.1.) kratkoprstoga kobca u Hrvatskoj. Izradom i provedbom akcijskog plana za očuvanje vrste u Hrvatskoj (RA 2.1.) potrebno je detaljno definirati mjere aktivne zaštite te osigurati njihovu provedbu.
- Biologija vrste
- Opis
- - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Obitava pretežito u nizinskim područjima, ali i po brdovitim. Najbolja su mu staništa listopadne šume (obično fragmentirane) i šumarci, voćnjaci i sl. Nisu osobito druževni. Izvan sezone gniježđenja obično su samotni, ali su tijekom selidbe često i u skupinama, do 20-ak ptica. Monogamni su, veze traju jednu sezonu. Gnijezde se samotni parovi. Gnijezda grade na drveću, najčešće na bočnim granama, tik uz deblo. Ženka samostalno gradi gnijezdo i leži na jajima. U pologu je obično 3 – 5 jaja. Ptići se izvaljuju nakon 30 – 35 dana i o njima se brinu oba roditelja. Ptići su sposobni za let s oko 45 dana, ali ovisni o roditeljima ostaju još nekoliko tjedana. Spolno su zreli s godinu dana. Pretežito se hrane gušterima i krupnijim kukcima (skakavcima, kornjašima i sl.). Love i ptice (do veličine ševa) i sitne sisavce. Plijen traže za niskog leta (6 – 10 m iznad tla), a kad ga uoče naglo se na nj obrušavaju. Često love na čistinama i rubovima šuma, ponekad na rubovima naselja. Love samostalno, izvan sezone gniježđenja obično u paru, a za selidbe katkad i u jatima. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Rasprostranjen je u jugoistočnoj Europi, južnoj Ukrajini i Rusiji do Kazahstana i na nekoliko manjih područja u Turskoj, Kavkazu i Iranu. Pretpostavlja se da zimuje u istočnom Sahelu. - Nacionalna rasprostranjenost
Malobrojna je gnjezdarica Konavala, najjužnijega dijela hrvatskog priobalja (Tutman 1980), no podaci su veoma oskudni. U svibnju 2003. promatran je teritorijalni mužjak kod sela Komaji na zapadnom dijelu Konavala (Štumberger 2005), a u ljeto 2008. mužjak i ženka zabilježeni su kod sela Pridvorje ispod Sniježnice (D. Dender). Jedna je ženka prstenovana u kolovozu 2008. pokraj Metkovića (B. Ilić). Ukupna populacija vjerojatno ne prelazi pet parova.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Aves - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Accipitriformes - Porodica
Accipitridae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Dickinson, Edward C., ed., 2003: null. The Howard and Moore Complete Checklist of the Birds of the World, 3rd edition. 1039.
Gill, Frank, and Minturn Wright, 2006: null. Birds of the World: Recommended English Names. ix + 259.
Hoyo, J. del, Elliott, A. & Sargatal, J. (1900-01-01 00:00:00) New World Vultures to Guineafowl
- Ostala hrvatska imena
- Strana imena
Levant Sparrowhawk - Locus typicus
-
- Bibliografija
- -