CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

-

orao klokotaš

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Zimujuća populacija

Šifra
HRCP002422

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR D)

Datum procjene
31.12.2013.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Ćiković, D., Kralj, J. (2013): Aquila clanga Pallas, 1811 (HRCP002422). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2422. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Davor Ćiković
    Jelena Kralj
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Osjetljiva VU C2a(ii) ver 3.1 (BirdLife International 2008)
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Ostalo
  • Napomena uz razlog promjene
    Prva procjena
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    2.1 Jednogodišnje i višegodišnje nedrvne kulture, 4.2 Komunalni vodovi, 5.1.3 Progon/kontrola, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Nestajanjem močvarnih područja (DT 7.2.) zbog regulacija rijeka i melioracija te intenziviranjem poljodjelstva (DT 2.1.) smanjuje se površina i kvaliteta staništa orala klokotaša.Krivolovom (DT 5.1.3.) se povećava smrtnost i uznemiravanje ptica. Brojnost jedinki smanjuje se i zbog stradavanja u sudarima s vodovima za prijenos električne energije te zbog elektrokucije (DT 4.2.).
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Zaštićen je Zakonom o zaštiti prirode kao strogo zaštićena svojta. Međunarodno je zaštićen Bonskom konvencijom (dodatak I), Bernskom konvencijom (dodatak II), Washingtonskom konvencijom (CITES II) i Direktivom o pticama (dodatak I). Glavna zimovališta orla klokotaša nalaze se u parkovima prirode Kopački rit i Lonjsko polje koji su ujedno i dio važnih područja za ptice Ekološke mreže RH Podunavlje i donje Podravlje te Donja Posavina.
  • Potrebne mjere očuvanja
    2.1. Upravljanje područjem/površinom, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 4.2. Trening, 4.3. Svijest i komunikacija, 5.2. Politika i regulativa, 5.3. Standardi i pravila u privatnom sektoru, 5.4. Usklađenost i provedba, 6.3. Tržišni čimbenici, 6.4. Plaćanja u očuvanju prirode
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Sprečavanjem trovanja - uspješnijim provođenjem zabrane korištenja otrovnih mamaca i minimiziranjem mogućnost trovanja teškim metalima i ostalim polutantima (CA 4.3., 5.4.), sprečavanjem krivolova (CA 4.2., 5.2., 5.4.) te minimiziranjem negativnih učinaka nadzemnih vodova za prijenos električne energije na ptice (CA 5.2.) potrebno je smanjiti smrtnost ptica u Hrvatskoj. U cilju očuvanja zimovališta orla klokotaša u Hrvatskoj potrebno je očuvati i revitalizirati vlažna staništa (CA 2.3., 5.2.) te poticati ekstenzivno stočarstvo i tradicionalne oblike poljodjelstva (CA 5.3., 6.3., 6.4.).
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze, 2.2 Plan upravljanja područjima
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    Potrebno je utvrditi rasprostranjenost i brojnost, istražiti ekologiju i uzroke ugroženosti te provoditi monitoring zimujuće populacije orla klokotaša u Hrvatskoj (RA 1.2., 1.3., 1.5.). Kroz izradu i provođenje planova upravljanja za važna područja za ptice Podunavlje i donje Podravlje te Donja Posavina (RA 2.2., CA 2.1.) potrebno je detaljno definirati mjere aktivne zaštite ove vrste.
  • Biologija vrste
  • Opis
    -
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Gnijezde se u vlažnim, uglavnom nizinskim šumama u blizini močvara i prostranih vodenih površina. Za selidbe i zimi također borave u blizini močvara te nad otvorenim područjima. Gnijezde se samotni parovi. Gnijezda grade na visokim stablima. Monogamni su, gnijezdo grade i o mladuncima se brinu oba roditelja. U pologu su obično dva jaja, iako najčešće samo jedan mladunac preživi. Inkubacija traje 42 – 44 dana, ptići su za let sposobni nakon 60 – 65 dana, a o roditeljima su ovisni još 20 – 30 dana. Hrane se malim sisavcima (uglavnom glodavcima), pticama, gmazovima, vodozemcima, krupnim kukcima i strvinom. Love na otvorenim područjima: močvarama i vlažnim livadama. Uglavnom love sporiji plijen, koji napadaju na tlu.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Gnijezdi se od istočne Europe (Poljske i Rumunjske) do Kine i Mongolije. U čitavoj Europi gnijezdi se manje od 900 parova. Zimuje u Africi i Aziji, no mali broj europskih gnjezdarica ostaje u Europi, prvenstveno na Balkanu, u sjevernoj Italiji i južnoj Francuskoj.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    U Hrvatskoj 1 – 5 ptica zimuje na području Kopačkog rita (T. Mikuska) i 2 – 3 na području Lonjskog polja (V. Hima). Rijetko se na preletu viđa i izvan tog područja, npr. 12. listopada 1984. jedna je ptica promatrana uz ribnjake Crna Mlaka (Radović i sur. 2004a). Telemetrijskim praćenjem kretanja ptica utvrđeno je da u Hrvatskoj zimuju ptice iz Poljske i Estonije (Meyburg i sur. 2005, Väli i Sellis 2007).


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Aves
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Accipitriformes
  • Porodica
    Accipitridae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Avibase - the world bird database.
    Gill, Frank, and Minturn Wright, 2006: null. Birds of the World: Recommended English Names. ix + 259.
    SOF (1900-01-01 00:00:00) Holarktis Fåglar, version 2. SOF:s Taxonomikommittés officiella lista över Holarktis fåglar
  • Ostala hrvatska imena
  • Strana imena
    Greater Spotted Eagle
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • -