CRVENI POPIS
Natrag-
patuljasti orao
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Gnijezdeća populacija
Šifra
HRCP002425
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR D)
Datum procjene
31.12.2013.
Prethodne procjene
Citat
Kralj, J., Dumbović Mazal, V. (2013): Hieraaetus pennatus (Gmelin, 1788) (HRCP002425). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2425. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Jelena Kralj
Vlatka Dumbović Mazal
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Najmanje zabrinjavajuća LC ver 3.1 (BirdLife International 2009) - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
2.1 Jednogodišnje i višegodišnje nedrvne kulture, 5.1.3 Progon/kontrola, 5.3 Sječa i iskorištavanje drveta, 6.3 Rad i druge aktivnosti, 7.3 Ostale preinake ekosustava - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Odumiranjem tradicionalnog stočarstva i poljodjelstva (DT 7.3.) te intenziviranjem poljodjelstva (DT 2.1.) smanjuje se površina i kvalitete staništa patuljastog orla. Krivolovom (DT 5.1.3.) se povećava smrtnost i uznemiravanje ptica. Sječom starih sastojina šuma patuljasti orao ostaje bez stabala na kojima se gnijezde (DT 5.3.), a šumskogospodarski radovi (sječa, uređivanje šuma) tijekom sezone gniježđenja uzrok su uznemiravanja (DT 6.3.). - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Zaštićen je Zakonom o zaštiti prirode kao strogo zaštićena svojta. Međunarodno je zaštićen Bonskom konvencijom (dodatak II), Bernskom konvencijom (dodatak II), Washingtonskom konvencijom (CITES II) i Direktivom o pticama (dodatak I). Unutar Ekološke mreže RH, u važnim područjima za ptice Papuk te Bilogora i Kalničko gorje, gnijezdi se oko 40% ukupne hrvatske populacije patuljastog orla. - Potrebne mjere očuvanja
2.1. Upravljanje područjem/površinom, 4.2. Trening, 4.3. Svijest i komunikacija, 5.2. Politika i regulativa, 5.3. Standardi i pravila u privatnom sektoru, 5.4. Usklađenost i provedba, 6.3. Tržišni čimbenici, 6.4. Plaćanja u očuvanju prirode - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Izradom i provedbom akcijskog plana za očuvanje gnijezdeće populacije patuljastog orla u Hrvatskoj (RA 2.1.) te izradom i provedbom plana upravljanja za važna područja za ptice Papuk te Bilogora i Kalničko gorje (RA 2.2., CA 2.1.) potrebno je detaljno definirati mjere aktivne zaštite ove vrste. Potrebno je smanjiti stradavanje ptica te povećati uspješnost gniježđenja: sprječavanjem krivolova (CA 4.2., 5.2., 5.4.) i uznemiravanja - uspostavljanjem zone zabrane kretanja i obavljanja radova oko gnijezda (CA 2.1.), minimiziranjem negativnih učinaka nadzemnih vodova za prijenos električne energije – identificirati i modificirati potencijalno opasne vodove za orlove (CA 5.2.), sprječavanjem trovanja – zabraniti korištenje rodenticida u šumskim staništima (CA 4.3., 5.2.), povećavanjem populacije potencijalnog plijena reguliranjem lovstva i uspješnijom kontrolom lovnih aktivnosti (CA 5.2., 5.4.). Radi očuvanja gnjezdilišta i hranilišta ove vrste u Hrvatskoj, potrebno je poticati ekstenzivno stočarstvo i tradicionalne oblike poljodjelstva (CA 5.3., 6.3., 6.4.) te ugraditi mjere zaštite prirode u šumskogospodarske osnove s ciljem očuvanja biološke raznolikosti u šumama (CA 5.2.). - Potrebna istraživanja
1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze, 2.1 Akcijski plan/plan obnove za vrstu, 2.2 Plan upravljanja područjima, 3.1 Trendovi populacije - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
Potrebno je provesti intenzivna istraživanja na području gorja panonske Hrvatske i na ostalim potencijalnim područjima gniježđenja kako bi se utvrdilo stanje populacije i točan raspored teritorija („home range“) preostalih parova patuljastog orla u Hrvatskoj (RA 1.2.). Također je potrebno istražiti ekologiju, selidbu i uzroke ugroženosti patuljastog orla u Hrvatskoj (RA 1.2., 1.3., 1.5.) te provoditi monitoring gnijezdeće populacije (RA 3.1.). Izradom i provedbom akcijskog plana za očuvanje gnijezdeće populacije patuljastog orla u Hrvatskoj (RA 2.1.) te izradom i provedbom plana upravljanja za važna područja za ptice Papuk te Bilogora i Kalničko gorje (RA 2.2., CA 2.1.) potrebno je detaljno definirati mjere aktivne zaštite ove vrste.
- Biologija vrste
- Opis
- - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Gnijezde se u otvorenim listopadnim, mješovitim ili crnogoričnim šumama, koje se izmjenjuju s čistinama i otvorenim područjima (travnjacima, poljodjelskim površinama i sl.), u nizinskim, brdovitim ili planinskim područjima. U nizinama jugoistočne Europe gnijezde se u poplavnim hrastovim i topolovim šumama. Gnijezde se samotni parovi. Obično se vide pojedinačno ili u paru. Monogamni su, veze traju samo tijekom gnijezdeće sezone, ali se vjerojatno obnavljaju nakon povratka na gnjezdilište jer se obje ptice vraćaju na isto gnijezdo. Gnijezda pretežito grade na drveću, katkad i na liticama u brdskim i planinskim područjima. Gnijezdo grade i o ptićima se brinu oba spola. U pologu su obično 2 jaja, a inkubacija traje 36 – 38 dana. Ptići su sposobni za let u dobi od 50 do 55 dana, a dva tjedna kasnije se i osamostaljuju. Love pretežito sitne do srednje velike ptice, guštere, sitne sisavce, a povremeno i kukce. Plijen love okretnim poniranjem u krošnje i žustro ga progone kroz grane. Jedre i nad otvorenim područjima i obrušavaju se, često vrlo žustro, na plijen na tlu. Ptice love od veličine grmuša do veličine fazana, a najčešće love trčke, jarebice, grlice, poljske ševe, drozdove. Često love u paru, izmjenično se obrušavajući na plijen. Hrane se i jajima, npr. čaplji i drozdova. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Gnijezdi se u jugozapadnoj, jugoistočnoj i istočnoj Europi, sjevernoj Africi, i u Aziji, od Kavkaza do Bajkalskoga jezera. Selica je, zimuje u podsaharskoj Africi i Indiji. Samo iznimno pojedine ptice prezimljuju u južnoj Europi i sjevernoj Africi. Na jugu Afrike postoji mala rezidentna populacija. - Nacionalna rasprostranjenost
U Hrvatskoj je malobrojna gnjezdarica šumovitih brda panonske Hrvatske. Tijekom ovog desetljeća gniježđenje je potvrđeno na Kalniku 2003. i Papuku 2007. (J. Kralj). Pojedinačne ptice viđane su krajem 20. st. i na Cesargradskoj gori (V. Bartovsky) i Moslavačkoj gori (D. Radović) pa je moguće da se i na tim područjima gnijezdi. U gorskoj Hrvatskoj zabilježen je na Velebitu u srpnju 2003. (S. Barišić, I. Sever) i 2009. (K. Mikulić). Jedino poznato gnjezdilište u priobalju bilo je u Dubrovačkom primorju (Tutman 1980), no tamo recentno nije opažan (D. Dender). Krajem 19. st. gnijezdio se i u Baranji (Mojsisovics 1885) i istočnoj Slavoniji (Frivaldszky 1891). Ukupna populacija procijenjena je na 5 do 10 parova.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Aves - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Accipitriformes - Porodica
Accipitridae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Avibase - the world bird database.
Dickinson, J.V. (eds.) (2015-03-12 00:00:00) The Howard and Moore Complete Checklist of the Birds of the World, vol 1, Non-passerines, fourth edition, pp, 461
Dickinson, J.V. (eds.) (2015-03-12 00:00:00) The Howard and Moore Complete Checklist of the Birds of the World, vol 1, Non-passerines, fourth edition, pp, 461
Gill & Donsker (eds) (2015-03-09 00:00:00) IOC World Bird List (v5.1)
Gill, Frank, and Minturn Wright, 2006: null. Birds of the World: Recommended English Names. ix + 259.
Lindell, L. (1900-01-01 00:00:00) Sveriges fåglar
SOF (2004-03-16 00:00:00) Lista över svenska fåglar bearbetad av Oskar Kindvall baserat på excelfil från SOF (http://www.sofnet.org).
- Ostala hrvatska imena
- Strana imena
Booted Eagle - Locus typicus
-
- Bibliografija
- -