CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

-

bukavac

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Gnijezdeća populacija

Šifra
HRCP002448

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN C1; D)

Datum procjene
31.12.2013.

Prethodne procjene

  • 2003 - (EN D)
  • Citat
    Radović, D., Tutiš, V. (2013): Botaurus stellaris (Linnaeus, 1758) (HRCP002448). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2448. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Dragan Radović
      Vesna Tutiš
    • Suradnik/ci
    • Obrazloženje procjene
      -
    • Globalna procjena
      Najmanje zabrinjavajuća LC ver 3.1 (BirdLife International 2009)
    • Europska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • IUCN razlog promjene
      Nema promjene kategorije
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      5.1.3 Progon/kontrola, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 7.3 Ostale preinake ekosustava, 9.3 Otpadne tekućine iz poljoprivrede i šumarstva
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Nestajanjem močvarnih područja s prostranim tršćacima i rogozicima (DT 7.2.) zbog regulacija rijeka i melioracija te propadanjem šaranskih ribnjaka s ekstenzivnom proizvodnjom (DT 7.3.) nestaju staništa bukavca. Paljenjem tršćaka (DT 7.3.) smanjuje se kvaliteta preostalih staništa i onemogućuje gniježđenje. Onečišćenjem voda (DT 9.3.) također se smanjuje kvaliteta staništa, ali i povećava opasnost od trovanja ptica zbog akumuliranja teških metala i pesticida u organizmu. Krivolovom (DT 5.1.3.) se povećava smrtnost i uznemiravanje ptica.
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Zaštićen je Zakonom o zaštiti prirode kao strogo zaštićena svojta. Međunarodno je zaštićen Bonskom konvencijom (dodatak II), Bernskom konvencijom (dodatak II) i Direktivom o pticama (dodatak I). Neka gnjezdilišta su zaštićena, kao posebni ornitološki rezervati Prud, Orepak i Pod gredom, gnjezdilište na rijeci Krki u sklopu nacionalnog parka, a u Kopačkom ritu u sklopu parka prirode kao Posebni zoološki rezervat. Unutar osam važnih područja za ptice Ekološke mreže RH gnijezdi se 93% ukupne hrvatske populacije bukavca.
    • Potrebne mjere očuvanja
      2.1. Upravljanje područjem/površinom, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 4.2. Trening, 4.3. Svijest i komunikacija, 5.2. Politika i regulativa, 5.4. Usklađenost i provedba, 6.4. Plaćanja u očuvanju prirode
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      Izradom planova upravljanja za osam važnih područja za ptice u kojima je gnijezdeća populacija bukavca cilj očuvanja (RA 2.2., CA 2.1.) potrebno je detaljno definirati te osigurati provedbu aktivnih mjere zaštite ove vrste na gnjezdilištima: osiguravanje dovoljne razine vode u kolonijama (CA 2.3.), sprečavanje paljenja trske (CA 2.1.), sprečavanje krivolova (CA 4.2., 4.3., 5.4.), uznemiravanja (CA 2.1.) i dr. Radi očuvanja gnjezdilišta i hranilišta bukavca, potrebno je poticati ekstenzivnu ili poluintenzivnu proizvodnju na šaranskim ribnjacima (CA 5.2., 6.4.) te očuvati i revitalizirati vlažna staništa (CA 2.3., 5.2.) u Hrvatskoj.
    • Potrebna istraživanja
      -
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      Potrebno je provoditi redoviti monitoring gnijezdeće populacije (RA 3.1.), istražiti rasprostranjenost i brojnost, ekologiju te uzroke ugroženosti gnijezdeće populacije bukavca u Hrvatskoj (RA 1.2., 1.3., 1.5.). Izradom akcijskog plana za očuvanje gnijezdećih populacija bukavca u Hrvatskoj (RA 2.1.) i planova upravljanja za osam važnih područja za ptice u kojima je gnijezdeća populacija bukavca cilj očuvanja (RA 2.2., CA 2.1.) potrebno je detaljno definirati te osigurati provedbu aktivnih mjere zaštite ove vrste na gnjezdilištima.
    • Biologija vrste
    • Opis
      -
    • Staništa
      -
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Obitava u nizinskim močvarnim područjima s gustom i visokom močvarnom vegetacijom, posebno u prostranim tršćacima: prostrane bare i močvare, obale sporotekućih rijeka obrasle gustim močvarnim raslinjem, jezera, ušća i šaranski ribnjaci. Nisu druževni. U sezoni gniježđenja mužjaci su izrazito teritorijalni. Teritorij obilježava i ženke doziva dalekočujnim bukanjem, najviše noću. Poligamni su, najvjerojatnije nema prave veze među spolovima, ženka prilazi mužjaku samo radi kopulacije. Na teritoriju jednog mužjaka gnijezdi se od jedne do pet ženki. Ženke same grade gnijezdo, inkubiraju i brinu se o ptićima. Polog se sastoji od 5 do 6 jaja, inkubacija traje 25 – 26 dana. Ptići već s 15 – 20 dana napuštaju gnijezdo i penju se po okolnom bilju. Za let su sposobni s 50 – 55 dana, a odmah se zatim i osamostaljuju. Pretežito se hrane ribom, vodozemcima i kukcima, ali i različitim drugim beskralješnjacima (pijavicama, mekušcima, račićima, paucima), gušterima, zmijama te malim pticama i sisavcima. Love vrebajući plijen dok stoje ili gacajući u plitkoj vodi.
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      -
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Bukavac je rasprostranjen u Euroaziji i Africi. Opisane su dvije podvrste od kojih nominalna nastanjuje najveći dio areala osim južne Afrike. Neke populacije se djelomično sele, a druge su rezidentne. Nije jasno, međutim, je li kod populacija koje se sele riječ o pravoj, redovitoj selidbi ili o skitnji i disperziji uvjetovanoj vremenskim uvjetima.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      U Hrvatskoj je rijetka i malobrojna gnjezdarica. U nizinskoj Hrvatskoj najbrojniji je u Baranji gdje gnijezdeća populacija pokazuje značajne fluktuacije: u Kopačkom ritu se gnijezdi od nekoliko do više od deset parova (A. Tomik). Izvan Kopačkog rita 1 – 2 para se gnijezde u tršćaku Suručka bara kod Darde te povremeno 1 – 2 para u tršćaku istočno od Bilja (A. Tomik, T. Mikuska). U ostalim dijelovima nizinske Hrvatske gnijezdi se pretežito u većim tršćacima po šaranskim ribnjacima, no nije poznato je li gniježđenje redovito. Gniježđenje je zabilježeno na ribnjacima Grudnjak (T. Mikuska), Donji Miholjac (T. Mikuska), Poljana (T. Mikuska), Našice (D. Ćiković) i Končanica (A. Delić i I. D. Grlica) u Slavoniji te na ribnjacima Draganić (V. Tutiš, K. Leskovar) i Pisarovina (D. Krnjeta) u Pokupskom bazenu. U sezoni gniježđenja zabilježen je i na bari Čambina u Prekodravlju (I. D. Grlica) te u Krapje đolu (V. Dumbović). U Dalmaciji se gnijezdi u Nacionalnom parku Krka 1 – 3 para (Stipčević i sur. 1990, Radović i sur. 2005), na Vranskom jezeru 2 – 3 para (Radović i sur. 2004) i uz donji tok rijeke Neretve gdje obitava najbrojnija hrvatska populacija (Radović i sur. 1994, B. Štumberger). Istraživanjima provedenim 2001. na području donjeg toka Neretve zabilježena su 44 pjevajuća mužjaka, no zbog uništavanja staništa i krivolova broj kontinuirano opada pa se procjenjuje da danas na tom području obitava svega dvadesetak pjevajućih mužjaka (B. Štumberger). Ukupna populacija u Hrvatskoj procijenjena je na 40 – 70 pjevajućih mužjaka. Naše su gnjezdarice (pogotovo priobalna populacija) najvjerojatnije stanarice. Za selidbe i zimovanja šire su rasprostranjeni, bilježeni na šaranskim ribnjacima (Radović i sur. 2004a), manjim močvarama i rijekama (T. Mikuska: IWC), močvarnim staništima u priobalju, npr. na Jezeru na otoku Krku (A. Radalj), Vranskom jezeru kraj Pakoštana (Radović i sur. 2004), ušću Neretve (Rucner 1998) i sl.


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Aves
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Pelecaniformes
    • Porodica
      Ardeidae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Gill, Frank, and Minturn Wright, 2006: null. Birds of the World: Recommended English Names. ix + 259.
      Gärdenfors (2000) Rödlistade arter i Sverige 2000
      Gärdenfors (ed.) (1900-01-01 00:00:00) Rödlistade arter i Sverige 2000
      Gärdenfors (ed.) (1900-01-01 00:00:00) The 2010 Red List of Swedish Species
      Gärdenfors (ed.) (2010) Rödlistade arter i Sverige 2010
      Gärdenfors (ed.), U. (1900-01-01 00:00:00) Rödlistade arter i Sverige 2005
      Gärdenfors (ed.), U. (2005) Rödlistade arter i Sverige 2005
      Integrated Taxonomic Information System (ITIS).
      Liu, J.Y. [Ruiyu] (ed.). (2008). Checklist of marine biota of China seas. China Science Press. 1267 pp.
      SOF (1900-01-01 00:00:00) Holarktis Fåglar, version 2. SOF:s Taxonomikommittés officiella lista över Holarktis fåglar
      SOF (2007) Holarktis Fåglar, version 2. SOF:s Taxonomikommittés officiella lista över Holarktis fåglar
    • Ostala hrvatska imena
    • Strana imena
      Great Bittern
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • -