CRVENI POPIS
Natrag-
eja močvarica
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Gnijezdeća populacija
Šifra
HRCP002455
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN D)
Datum procjene
31.12.2013.
Prethodne procjene
Citat
Barišić, S., Radović, D. (2013): Circus aeruginosus (Linnaeus, 1758) (HRCP002455). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2455. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Sanja Barišić
Dragan Radović
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Najmanje zabrinjavajuća LC ver 3.1 (BirdLife International 2009) - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
2.1 Jednogodišnje i višegodišnje nedrvne kulture, 4.2 Komunalni vodovi, 5.1.3 Progon/kontrola, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 7.3 Ostale preinake ekosustava - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Nestajanjem močvarnih područja zbog regulacija rijeka i melioracija (DT 7.2.), propadanjem šaranskih ribnjaka (DT 7.3.) i intenziviranjem poljodjelstva (DT 2.1.) smanjuje se površina i kvaliteta staništa eje močvarice. Krivolovom (5.1.3.) se povećava smrtnost i uznemiravanje ptica. Brojnost jedinki smanjuje se i zbog stradavanja u sudarima s vodovima za prijenos električne energije te zbog elektrokucije (DT 4.2.). - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Zaštićena je Zakonom o zaštiti prirode kao strogo zaštićena svojta. Međunarodno je zaštićena Bonskom konvencijom (dodatak II), Bernskom konvencijom (dodatak II), Washingtonskom konvencijom (CITES II) i Direktivom o pticama (dodatak I). Dio populacije gnijezdi se u zaštićenim područjima, u parkovima prirode Kopači rit, Lonjsko polje i Vransko jezero. Unutar 11 važnih područja za ptice Ekološke mreže RH gnijezdi se gotovo 90% ukupne hrvatske populacije eje močvarice. - Potrebne mjere očuvanja
2.1. Upravljanje područjem/površinom, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 4.2. Trening, 4.3. Svijest i komunikacija, 5.2. Politika i regulativa, 5.3. Standardi i pravila u privatnom sektoru, 5.4. Usklađenost i provedba, 6.3. Tržišni čimbenici, 6.4. Plaćanja u očuvanju prirode - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Izradom i provedbom planova upravljanja za 11 važnih područja za ptice u kojima je gnijezdeća populacija eje močvarice cilj očuvanja (RA 2.2., CA 2.1.) potrebno je detaljno definirati mjere aktivne zaštite ove vrste te osigurati njihovu provedbu. Radi očuvanja gnjezdilišta i hranilišta, potrebno je očuvati i revitalizirati vlažna staništa (CA 2.3., 5.2.), poticati ekstenzivnu ili poluintenzivnu proizvodnju na šaranskim ribnjacima (CA 5.2., 6.4.) te poticati ekstenzivno stočarstvo i tradicionalne oblike poljodjelstva (CA 5.3., 6.3., 6.4.). Suzbijanjem krivolova (CA 4.2., 5.2., 5.4.), sprječavanjem trovanja – smanjiti mogućnost trovanja teškim metalima i ostalim polutantima (CA 4.3., 5.3., 5.4.) te minimiziranjem negativnih učinaka nadzemnih vodova za prijenos električne energije (5.2.) potrebno je smanjiti stradavanje ptica. - Potrebna istraživanja
1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze, 2.1 Akcijski plan/plan obnove za vrstu, 2.2 Plan upravljanja područjima, 3.1 Trendovi populacije - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
Potrebno je utvrditi rasprostranjenost i brojnost, istražiti ekologiju i uzroke ugroženosti (RA 1.2., 1.3., 1.5.) te provoditi monitoring gnijezdeće populacije eje močvarice u Hrvatskoj (RA 3.1.). Izradom i provedbom akcijskog plana za očuvanje gnijezdeće populacije eje močvarice u Hrvatskoj (RA 2.1.) te izradom i provedbom planova upravljanja za 11 važnih područja za ptice u kojima je gnijezdeća populacija eje močvarice cilj očuvanja (RA 2.2., CA 2.1.) potrebno je detaljno definirati mjere aktivne zaštite ove vrste te osigurati njihovu provedbu.
- Biologija vrste
- Opis
- - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Gnijezdi se po otvorenim staništima uz slatke i bočate vode: močvare s prostranim tršćacima, bare, jezera i rijeke obala obraslih bujnim močvarnim biljem. Rjeđa je na drugim otvorenim staništima u blizini močvara: na travnjacima, solanama, rižinim poljima ili poljima drugih žitarica. Za selidbe su samotne ili u malim skupinama. Gnijezde se samotni parovi ili u malim rahlim kolonijama. Na odmorištima u tršćacima katkad se okupljaju u velika jata (i do nekoliko stotina ptica). Veze su obično monogamne, a ponekad poligamne. Veze traju najmanje jednu sezonu, ali mogu trajati i više godina. Gnijezda obično grade na tlu, u gustim tršćacima. Povremeno se gnijezde i u grmlju, a iznimno i na drveću. Gnijezdo gradi i na jajima leži ženka, vrlo rijetko ju na jajima može nakratko zamijeniti mužjak. Polog se sastoji od 3 do 6 jaja iz kojih se ptići izvaljuju nakon 31 – 38 dana. Oba roditelja brinu se o mladima. Ptići su sposobni za let s 35 – 40 dana, a s roditeljima ostaju zatim još dva do tri tjedna. Spolno su zreli s 2 – 3 godine. Pretežito se hrane sitnim sisavcima (osobito glodavcima) i sitnim ili srednje velikim pticama vodaricama (kokošicama, ćurlinima i močvarnim vrapčarkama), njihovim ptićima ili jajima. Veće ptice love ako su bolesne, a patke za mitarenja. Rjeđe love ribe, gmazove, žabe i beskralješnjake. Hrane se i strvinom, osobito zimi. Love na otvorenim područjima (livade, poljodjelske površine, močvare i dr.). Plijen love na prepad, obrušavanjem iz niskoga, laganog leta iznad tla. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Gnijezdi se u Europi, sjeverozapadnoj Africi i središnjoj Aziji, sve do Mongolije. Opisane su dvije podvrste, od kojih nominalna nastanjuje najveći dio areala, osim sjeverozapadne Afrike. Uglavnom je selica, zimuje u južnoj i srednjoj Europi, u Africi južno od Sahare i u Indiji. Populacije sa Sredozemlja i iz Male Azije su disperzivne i mogu zimovati u blizini gnjezdilišta. - Nacionalna rasprostranjenost
Gnjezdarica je prostranih močvarnih staništa u panonskoj i primorskoj Hrvatskoj. U panonskoj je Hrvatskoj šire rasprostranjena i brojnija. Najbrojnija je u baranjskom dijelu Podunavlja (uključujući Kopački rit) i u donjem Podravlju gdje se gnijezdi 10 – 15 parova (T. Mikuska, A. Tomik). Zabilježeno je gniježđenje jednog para uz gornji tok Drave (I. Budinski, I. D. Grlica) te jednog uz srednji tok Drave (I. D. Grlica). Gnijezde se, u malom broju, na većini ribnjaka: na ribnjacima Končanica 2 para (Delić i Grlica 2003), na ribnjacima Poljana 2 para (T. Mikuska) na ribnjacima Lipovljani 1 par (D. Radović), na ribnjacima Sloboština 1 par (M. Schneider-Jacoby), na ribnjacima Jelas 1 – 3 para (M. Šetina), na ribnjacima Našice i Grudnjak 2 – 3 para (Getz i sur. 1997, D. Ćiković, V. Tutiš), na ribnjacima Donji Miholjac 1 par (D. Ćiković, V. Tutiš, T. Mikuska) te na ribnjacima Pokupskog bazena 1 do 2 para (K. Leskovar, D. Radović). U priobalju se gnijezdi: u dolini Neretve 7 – 8 parova (D. Radović), na Vranskom jezeru kod Pakoštana 1 – 2 para (Radović i sur. 2004), na Pagu 1 – 2 para (R. Crnković, K. Leskovar, D. Šere) i na Hrvatačkom polju uz Cetinu 1 par (I. Budinski). Ukupnu populaciju u Hrvatskoj čini 40 do 60 parova. Za selidbu je znatno rasprostranjenija i brojnija, i u panonskoj Hrvatskoj i u priobalju. Na zimovanju je u priobalju redovita, ali malobrojna na prostranim močvarnim područjima, od otoka Paga (D. Radović) do Konavala (D. Dender). U panonskoj Hrvatskoj je neredovita i veoma rijetka zimovalica. Na primjer, na ribnjacima Draganić u četiri je godine opsežnog istraživanja zabilježena samo jednom (D. Radović).
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Aves - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Accipitriformes - Porodica
Accipitridae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Gill & Donsker (eds) (2015-03-09 00:00:00) IOC World Bird List (v5.1)
Gill, Frank, and Minturn Wright, 2006: null. Birds of the World: Recommended English Names. ix + 259.
Lindell, L. (1900-01-01 00:00:00) Sveriges fåglar
SOF (1900-01-01 00:00:00) Holarktis Fåglar, version 2. SOF:s Taxonomikommittés officiella lista över Holarktis fåglar
Taxonomikommittén BirdLife Sverige (2015-02-17 00:00:00) Västpalearktislistan ver. 2 – ny 11 feb 2015
- Ostala hrvatska imena
- Strana imena
Western Marsh-harrier - Locus typicus
-
- Bibliografija
- -