CRVENI POPIS
Natrag-
orao kliktaš
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Gnijezdeća populacija
Šifra
HRCP002457
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN D)
Datum procjene
31.12.2013.
Prethodne procjene
Citat
Kralj, J., Barišić, S. (2013): Aquila pomarina C.L.Brehm, 1831 (HRCP002457). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2457. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Jelena Kralj
Sanja Barišić
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Najmanje zabrinjavajuća LC ver 3.1 (BirdLife International 2009) - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
2.1 Jednogodišnje i višegodišnje nedrvne kulture, 4.2 Komunalni vodovi, 5.1.3 Progon/kontrola, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Nestajanjem močvarnih područja (DT 7.2.) zbog regulacija rijeka i melioracija i intenziviranjem poljodjelstva (DT 2.1.) smanjuje se površina i kvaliteta staništa orla kliktaša. Krivolovom (DT 5.1.3.) se povećava smrtnost i uznemiravanje ptica. Brojnost jedinki smanjuje se i zbog stradavanja u sudarima s vodovima za prijenos električne energije te zbog elektrokucije (DT 4.2.). - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Zaštićen je Zakonom o zaštiti prirode kao strogo zaštićena svojta. Međunarodno je zaštićen Bonskom konvencijom (dodatak II), Bernskom konvencijom (dodatak II), Washingtonskom konvencijom (CITES II) i Direktivom o pticama (dodatak I). Najvažnije gnjezdilište orla kliktaša u Hrvatskoj je u Parku prirode Lonjsko polje. Unutar sedam važnih područja za ptice Ekološke mreže RH gnijezdi se oko 80% ukupne hrvatske populacije orla kliktaša. - Potrebne mjere očuvanja
2.1. Upravljanje područjem/površinom, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 4.2. Trening, 4.3. Svijest i komunikacija, 5.2. Politika i regulativa, 5.3. Standardi i pravila u privatnom sektoru, 5.4. Usklađenost i provedba, 6.3. Tržišni čimbenici, 6.4. Plaćanja u očuvanju prirode - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Izradom i provedbom planova upravljanja za sedam važnih područja za ptice u kojima je orao kliktaš ciljna vrsta (RA 2.2., CA 2.1.) potrebno je detaljno definirati mjere aktivne zaštite ove vrste. Potrebno je smanjiti smrtnost te povećati uspješnost gniježđenja: sprečavanjem trovanja - zabraniti korištenje rodenticida u šumskim staništima (CA 4.3., 5.3.), sprečavanjem krivolova (CA 4.2., 5.2., 5.4.) i uznemiravanja - uspostavljanjem zone zabrane kretanja i obavljanja radova oko gnijezda (CA 2.1.) te minimiziranjem negativnih učinaka nadzemnih vodova za prijenos električne energije na ptice (CA 5.2.). Očuvanjem i revitalizacijom vlažnih staništa (CA 2.3., 5.2.), poticanjem ekstenzivnog stočarstva i tradicionalnih oblika poljodjelstva (CA 5.3., 6.3., 6.4.) te ugrađivanjem mjera zaštite prirode u šumsko-gospodarske osnove s ciljem očuvanja biološke raznolikosti u šumama (CA 5.2.) očuvat će se gnjezdilišta i hranilišta ove vrste u Hrvatskoj. - Potrebna istraživanja
1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze, 2.1 Akcijski plan/plan obnove za vrstu, 2.2 Plan upravljanja područjima, 3.1 Trendovi populacije - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
Potrebno je utvrditi raspored gnijezda i provoditi monitoring gnijezdeće populacije (RA 3.1.) te istražiti ekologiju i uzroke ugroženosti orla kliktaša u Hrvatskoj (RA 1.2., 1.3., 1.5.). Izradom i provedbom akcijskog plana za očuvanje gnijezdeće populacije orla kliktaša u Hrvatskoj (RA 2.1.) te izradom i provedbom planova upravljanja za sedam važnih područja za ptice u kojima je orao kliktaš ciljna vrsta (RA 2.2., CA 2.1.) potrebno je detaljno definirati mjere aktivne zaštite ove vrste.
- Biologija vrste
- Opis
- - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Gnijezde se u šumama nizinskih ili brdovitih područja. Izbjegavaju guste i prostrane šume, a rado naseljavaju rascjepkane šume i šumarke okružene vlažnim ili poplavnim livadama ili drugim otvorenim staništima koja su im potrebna kao lovišta. Gnijezde se samotni parovi. Često love pojedinačno, ali se za zimovanja skupljaju u jata, osobito na područjima gdje sitnoga plijena ima u izobilju. Gnijezda grade na drveću, obično uz rubove šuma. Ponekad se gnijezde i u starim gnijezdima drugih krupnih ptica (škanjaca, lunja, crnih roda i sl.). Monogamni su, veze su najvjerojatnije dugotrajne. Nije poznato održavaju li se veze između mužjaka i ženke za selidbe i zimovanja, no neki se parovi vraćaju na prijašnje gnijezdo zajedno. Gnijezdo grade i o ptićima se brinu oba roditelja. U pologu su obično dva jaja. Inkubacija traje 36 – 41 dan, a na jajima leži ženka. Ptići su za let sposobni nakon 58 dana, a ovisni o roditeljima ostaju još 20 – 30 dana. Spolno su zreli sa 4 godine. Hrane se sitnim sisavcima (pretežito glodavcima), gmazovima, vodozemcima, pticama, a rjeđe i kukcima. U vlažnim nizinskim područjima vodozemci mogu činiti i više od 40% plijena. Rijetko se hrane i strvinama. Love uglavnom na otvorenim staništima, a primjenjuju tri tehnike lova: plijen traže leteći na oko 100 m visine i obrušavaju se na nj, motre sa strška i obrušavaju se, a love i hodajući po tlu. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Gnjezdarica je Europe i Azije. Gnijezdi se u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi, Turskoj i Kavkazu. Zimuje u podsaharskoj Africi. - Nacionalna rasprostranjenost
Gnjezdarica je panonske Hrvatske, najbrojniji u dolinama Save i Kupe. Na primjer, u Posavini od Siska do Novske gnijezdi se oko 30 parova (Schneider 1989), u Pokupskom bazenu 4 – 6 parova (K. Leskovar) te uz ribnjake Poljana jedan par (T. Mikuska). Populacija u zapadnom dijelu panonske Hrvatske je stabilna, dok je u istočnom dijelu svedena na nekoliko malih izoliranih gnjezdilišta, npr. kod Donjeg Miholjca (T. Mikuska, J. Kralj) i u istočnom dijelu Požeške kotline (I. Budinski). Ukupna populacija procijenjena je na 60 do 70 parova. Hrvatska je izvan glavnih selidbenih putova orla kliktaša pa je on, pogotovo izvan panonske Hrvatske, vrlo rijetka i malobrojna preletnica.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Aves - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Accipitriformes - Porodica
Accipitridae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Avibase - the world bird database.
Gill, Frank, and Minturn Wright, 2006: null. Birds of the World: Recommended English Names. ix + 259.
SOF (1900-01-01 00:00:00) Holarktis Fåglar, version 2. SOF:s Taxonomikommittés officiella lista över Holarktis fåglar
- Ostala hrvatska imena
- Strana imena
Lesser Spotted Eagle - Locus typicus
-
- Bibliografija
- -