CRVENI POPIS
Natrag-
ćukavica
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Gnijezdeća populacija
Šifra
HRCP002462
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN D)
Datum procjene
31.12.2013.
Prethodne procjene
Citat
Leskovar, K. (2013): Burhinus oedicnemus (Linnaeus, 1758) (HRCP002462). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2462. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Krešimir Leskovar
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Znanje - Napomena uz razlog promjene
Nova procjena veličine populacije; Primjena kriterija i regionalnih smjernica
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 7.3 Ostale preinake ekosustava - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Izumiranje gnijezdeće populacije ćukavice u kontinentalnoj Hrvatskoj uzrokovano je uređivanjem prirodnih tokova rijeka, osobito dijelova Drave i Save, koje je dovelo do uništavanja pješčanih i šljunkovitih otočića, sprudova i obala (DT 7.2.). Izgradnjom akumulacija na Dravi znatno su izmijenjena staništa u gornjem toku rijeke Drave kad je podravska populacija drastično smanjena. Uređivanjem rijeka pogodna staništa i dalje se smanjuju, što otežava mogući povratak ptica na to poručuje. Gnijezdeća populaciju ćukavice u priobalju ugrožena je odumiranjem tradicionalnog stočarstva (DT 7.3.) koje dovodi do nestajanja kamenjarskih pašnjaka. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Zaštićena je zakonom o zaštiti prirode kao strogo zaštićena svojta. Međunarodno je zaštićena Bonskom konvencijom (dodatak II), Bernskom konvencijom (dodatak II) i Direktivom o pticama (dodatak I). Unutar četiri važna područja za ptice Ekološke mreže RH gnijezdi se 88% ukupne hrvatske populacije ćukavice. - Potrebne mjere očuvanja
1.2. Zaštita resursa i staništa, 2.1. Upravljanje područjem/površinom, 4.2. Trening, 5.2. Politika i regulativa, 5.3. Standardi i pravila u privatnom sektoru, 5.4. Usklađenost i provedba, 6.3. Tržišni čimbenici, 6.4. Plaćanja u očuvanju prirode - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Izradom planova upravljanja za važna područja za ptice u kojima je ćukavica ciljna vrsta (RA 2.2., CA 2.1.) potrebno je definirati mjere aktivne zaštite te osigurati njihovu provedbu. Poticanjem ekstenzivnog stočarstva (CA 5.3., 6.3., 6.4.) očuvat će se gnijezdilišta ćukavice. Provedbom mjera suzbijanja krivolova ptica u Hrvatskoj (CA 4.2., 5.2., 5.4.) smanjit će se smrtnost i uznemiravanje ptica. Očuvanjem i revitalizacijom prirodnih obala u slijevu Save i Drave (CA 1.2., 5.2.) potrebno je revitalizirati povijesna gnjezdilišta ćukavice te omogućiti njen povratak u ta područja. - Potrebna istraživanja
1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze, 2.1 Akcijski plan/plan obnove za vrstu, 2.2 Plan upravljanja područjima - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
Potrebno je provoditi redoviti monitoring gnijezdeće populacije (RA 3.1.), istražiti rasprostranjenost i brojnost, ekologiju te uzroke ugroženosti ćukavice u Hrvatskoj (RA 1.2., 1.3., 1.5.). Izradom i provedbom akcijskog plana za očuvanje gnijezdeće populacije ćukavice u Hrvatskoj (RA 2.1) kao i planova upravljanja za važna područja za ptice u kojima je ćukavica ciljna vrsta (RA 2.2., CA 2.1.) potrebno je definirati mjere aktivne zaštite te osigurati njihovu provedbu.
- Biologija vrste
- Opis
- - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Obitavaju na raznolikim otvorenim, suhim, golim ili slabo obraslim staništima: niski suhi travnjaci, kamenjarski pašnjaci, goli kamenjari, pješčare, vrištine, pješčani ili šljunkoviti otočići, sprudovi i isušene muljevite, šljunkovite ili pješčane obale rijeka, suhe poljodjelske površine, rubovi pustinja i sl. Druževne su, izvan sezone gniježđenja žive u jatima. U sumrak se često skupljaju, čak i za vrijeme gniježđenja, uključujući gnijezdeće parove, na zajedničko hranjenje i različite druževne aktivnosti. Monogamne su, veze su vjerojatno doživotne. Nije poznato održavaju li se veze između mužjaka i ženke za selidbe i zimovanja ili se parovi ponovno ujedinjuju nakon povratka na gnjezdilište. Gnijezde se samotni parovi. Gnijezdo grade, na jajima leže i o ptićima se brinu oba spola. U pologu su obično 2 jaja, inkubacija traje 24 – 26 dana. Ptići su sposobni za let nakon 36 – 42 dana, a malo zatim postaju i samostalni. Pretežito se hrane kopnenim beskralješnjacima, najčešće kukcima, sitnim sisavcima (voluharicama), sitnim gušterima, vodozemcima, jajima ptica koje se gnijezde na tlu. Povremeno jedu i sjemenke ili izdanke. Hrane se pretežito u sumrak i noću, samotno, u parovima ili u malim skupinama do 6 ptica. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Rasprostranjena je u Europi, južnoj i jugozapadnoj Aziji i sjevernoj Africi. Opisano je šest podvrsta, a u najvećem dijelu europskog areala, uključujući Hrvatsku, rasprostranjena je nominalna podvrsta. U Europi su samo španjolske ćukavice stanarice, dok su ptice srednje i istočne Europe selice, a južne Europe djelomično selice. Zimuje u Španjolskoj i sjevernoj Africi, a u manjem broju i u drugim dijelovima Sredozemlja. - Nacionalna rasprostranjenost
Ćukavica je gnjezdarica sredozemne Hrvatske, ali njezina točna rasprostranjenost i pogotovo brojnost slabo su poznate jer je posrijedi skrovita vrsta koja zahtijeva posebne metode istraživanja. U priobalju se gnijezdi na sjevernojadranskim otocima: Krku (Rucner 1998, D. Radović, A. Radalj), Prviću (A. Radalj), Cresu (Rucner 1998, G. Sušić), Pagu (Rucner 1998, D. Radović, K. Leskovar), Srakanama (B. Štumberger), također na Ježevičkom suhopolju kod Vrlike (R. Crnković, I. Budinski ) te u Istri kod Pule (D. Blažina). Na temelju intenzivnih istraživanja provedenih tijekom 2008. populacija na otoku Pagu procijenjena je na 40 – 60 parova (K. Leskovar). Ukupna Hrvatska populacija procijenjena je na 120 – 220 parova. U panonskoj Hrvatskoj ćukavica se 60-ih godina 20. st. gnijezdila uz Savu kod Zagreba (J. Mikuska), a do potkraj 20. st. i uz Dravu, od Slovenije do Donje Dubrave (Lukač 1987). Do gradnje velikih akumulacija na Dravi koje su 80 ih godina 20. st. potopile njihova staništa, na tom su području bile redovite. Nakon toga su bilježene sve rjeđe, obično na nasipima akumulacija (Lukač 1987). Posljednje opažanje koje upućuje na moguće gniježđenje potječe iz 1995. iz okolice akumulacije Donja Dubrava (B. Štumberger). Danas su posavska i podravska populacija vjerojatno izumrle. Izvan područja gniježđenja u Hrvatskoj je od sredine prošlog stoljeća rijetko bilježena. Za jesenske selidbe zabilježena je u kolovozu 1959. kod Pomera u Istri, u listopadu 1953. na ušću Neretve (Rucner 1998) te u srpnju 1956. kod Zaprešića (Sušić i sur. 1988). Za proljetne selidbe zabilježena je u travnju 1953. na ušću Neretve, u travnju 1950. kraj Premanture u Istri (Rucner 1998) te u ožujku 1960. kraj Stobreča (Cvitanić 1963). Recentnih podataka iz razdoblja selidbe je malo – jedna ptica prstenovana je u kolovozu 2007. na Vranskom jezeru kod Pakoštana (D. Gatolin).
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Aves - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Charadriiformes - Porodica
Burhinidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
BODC. (2009). Species list from the British Oceanographic Data Centre.
Gill, Frank, and Minturn Wright, 2006: null. Birds of the World: Recommended English Names. ix + 259.
Liu, J.Y. [Ruiyu] (ed.). (2008). Checklist of marine biota of China seas. China Science Press. 1267 pp.
SOF (1900-01-01 00:00:00) Holarktis Fåglar, version 2. SOF:s Taxonomikommittés officiella lista över Holarktis fåglar
- Ostala hrvatska imena
- Strana imena
Eurasian Thick-knee - Locus typicus
-
- Bibliografija
- -