CRVENI POPIS
Natrag-
sredozemni galeb
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Gnijezdeća populacija
Šifra
HRCP002465
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN D)
Datum procjene
31.12.2013.
Prethodne procjene
Citat
Jurinović, L. (2013): Larus audouinii Payraudeau, 1826 (HRCP002465). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2465. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Luka Jurinović
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Gotovo ugrožena NT A3b ver 3.1 (BirdLife International 2010) - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
5.4.3 Nenamjerni učinci: mali razmjer (vrsta koja se procjenjuje nije predmet iskorištavanja) [žetva], 6.1 Rekreacijske aktivnosti, 8.2 Problematične zavičajne vrste/bolesti - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Pretjerano ribarenje (DT 5.4.3.), porast brojnosti galeba klaukavca s kojim su u kompeticiji na gnjezdilištima (DT 8.2.), turizam i rekreativne aktivnosti (DT 6.1.). - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Zaštićen je Zakonom o zaštiti prirode kao strogo zaštićena svojta. Međunarodno je zaštićen Bernskom konvencijom (dodatak II), Bonskom konvencijom (dodaci I i II) i Direktivom o pticama (dodatak I). Gnjezdilišta sredozemnoga galeba u Hrvatskoj u cijelosti su obuhvaćena važnim područjima za ptice Ekološke mreže RH: Lastovski arhipelag, Nacionalni park Mljet te Srednjodalmatinski otoci i Pelješac. - Potrebne mjere očuvanja
1.1. Zaštita područja/površine, 2.1. Upravljanje područjem/površinom, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 5.2. Politika i regulativa - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Potrebna izrada planova upravljanja za važna područja za ptice Lastovskog arhipelaga, Nacionalnog parka Mljet te Srednjodalmatinskih otoka i Pelješca (RA 2.2., CA 2.1.). Tim je planovima potrebno osigurati zaštitu gnijezdećih kolonija in situ (CA 1.1.) a njihova hranilišta reguliranjem ribolova (CA 2.3., 5.2.). - Potrebna istraživanja
1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze, 2.1 Akcijski plan/plan obnove za vrstu, 2.2 Plan upravljanja područjima, 3.1 Trendovi populacije - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
Potrebno je provoditi monitoring gnijezdeće populacije (RA 3.1.), istražiti rasprostranjenost i brojnost, ekologiju te uzroke ugroženosti sredozemnoga galeba u Hrvatskoj (RA 1.2., 1.3., 1.5.) te provoditi praćenje stanja gnijezdeće populacije (RA 3.1.). Potrebno je izraditi i provoditi akcijski plan za očuvanje gnijezdeće populacije sredozemnoga galeba u Hrvatskoj (RA 2.1.) te planove upravljanja za važna područja za ptice Lastovski arhipelag, Nacionalni park Mljet te Srednjodalmatinski otoci i Pelješac (RA 2.2., CA 2.1.).
- Biologija vrste
- Opis
- - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Gnijezde se po stjenovitim otocima udaljenijim od kopna (iznimka je velika kolonija na ušću Ebra). Nakon sezone gniježđenja obitava uz stjenovite obale i po zaklonjenim uvalama. Više ili manje su druževni tijekom cijele godine. Obično su u malim jatima, 3 – 4 ptice zajedno, najviše do 20, sami ili s drugim vrstama galebova. Gnijezde se samotno ili, češće, u malim kolonijama do 20 parova. Monogamni su, nije poznato ostaje li par skupa samo jednu gnijezdeću sezonu ili duže. Gnijezdo grade na tlu između kamenja ili u rijetkom (raštrkanom) bilju. Oba roditelja grade gnijezdo, leže na jajima i brinu se o ptićima. U pologu su obično 2 – 3 jaja, inkubacija traje oko 28 dana. Ptići su za let sposobni s 35 – 40 dana, a o roditeljima su ovisni vjerojatno i sljedeća 3 – 4 mjeseca. Uglavnom se hrane ribom, povremeno i vodenim (sipe, rakovi) i kopnenim beskralješnjacima (kukci), rijetko i sitnim pticama (preletnicama preko otoka) i sisavcima. Za razliku od drugih galebova, rijetko se hrane otpacima. Biljnu hranu jedu rijetko, uglavnom plodove (masline) i sjemenke. Plijen, najčešće ribu, najčešće traže uz obalu karakteristično leteći nisko i polagano s krutim zamasima krila i obješenim, njišućim nogama. Kad uoče plijen obrušavaju se do površine i grabe ga uranjajući samo kljun (ako je more uzburkanije uranjaju i glavu), ne zastajući u letu, a veoma rijetko slijeću na površinu. Povremeno se hrane pojedinačno ili u malim skupinama (2 – 4 ptice) na poljodjelskim površinama blizu kolonija, skupljajući kukce na tlu i loveći ih u letu. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Rasprostranjen je u Sredozemlju, a brojniji je u njegovu zapadnom dijelu: na delti Ebra u Španjolskoj, Balearima, Korzici, Sardiniji i Čafarinima (uz sjeveroistočni Maroko). Disperzivni su i djelomične selice. Zimuje u Sredozemlju i na atlantskoj obali sjeverozapadne Afrike. - Nacionalna rasprostranjenost
U Hrvatskoj je gniježđenje sredozemnoga galeba ustanovljeno tek 1996. (Rubinič i Vrezec 2000). S godinama mijenja položaj kolonija na otocima unutar mljetskog i lastovskog akvatorija, a pojedinačni parovi gnijezde se i oko Korčule i Pelješca. Tijekom 2001. prebrojeno je ukupno 69 (A. Vrezec i B. Rubinič), 2005. 56 – 59 (L. Jurinović), a 2006. 57 parova (L. Jurinović). Nalazi ptića prstenovanih na hrvatskim kolonijama upućuju na disperziju mladih po Sredozemlju (uz obale Španjolske i Italije) pa čak i do atlantske obale Španjolske (Baskija). Iako malena, naša populacija ima značenje u svjetskim razmjerima: za opstanak te veoma malobrojne i ugrožene vrste važno je svako područje na kojem se gnijezdi više od 20 parova (Heath i Evans 2000). Izvan sezone gniježđenja je malobrojan te se viđaju samo odrasle jedinke.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Aves - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Charadriiformes - Porodica
Laridae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Gill, Frank, and Minturn Wright, 2006: null. Birds of the World: Recommended English Names. ix + 259.
Hoyo, J. del, Elliott, A. & Sargatal, J. (1900-01-01 00:00:00) Hoatzin to auks
Mayr, Ernst, and G. William Cottrell, eds., 1979: null. Check-List of Birds of the World, vol. 1, Second Edition. xvii + 547.
Muller, Y. (2004). Faune et flore du littoral du Nord, du Pas-de-Calais et de la Belgique: inventaire. [Coastal fauna and flora of the Nord, Pas-de-Calais and Belgium: inventory]. Commission Régionale de Biologie Région Nord Pas-de-Calais: France. 307 pp.
van der Land, J. (2001). Tetrapoda, in: Costello, M.J. et al. (Ed.) (2001). European register of marine species: a check-list of the marine species in Europe and a bibliography of guides to their identification. Collection Patrimoines Naturels, 50: pp. 375-376
- Ostala hrvatska imena
- Strana imena
Audouin’s Gull - Locus typicus
-
- Bibliografija
- -