CRVENI POPIS
NatragVrsta Vaccaria hispanica (Miller) Rauchert (FOTO S. Brana)
crljena sapunika
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP002498
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR (EN) A4c)
Datum procjene
01.01.2005.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Nikolić, T., Cigić, P. (2005): Vaccaria hispanica (Mill.) Rauschert (HRCP002498). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2498. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Toni Nikolić
- Suradnik/ci
Petra Cigić
- Obrazloženje procjene
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
2.1 Jednogodišnje i višegodišnje nedrvne kulture, 9.3.3 Herbicidi i pesticidi - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Uništavanje korova. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Nisu poduzimane. - Potrebne mjere očuvanja
5.1.2. Nacionalna razina - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
- - Potrebna istraživanja
1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.4 Trendovi staništa - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Crljena sapunika jednogodišnja je zeljasta biljka, visine 30–60 cm. Korijen je vretenast. Stabljika je uspravna, u gornjem dijelu viličasto razgranjena, gola, blijeda ili modrozelena. Listovi su nasuprotni. Donji i srednji listovi stabljike su dugi do 5 cm, suličasti, sjedeći, bazama više-manje srasli te obuhvaćaju stabljiku. Na rubu su hrapavi, na vrhu šiljasti, goli, modrozeleno nahukani. Gornji listovi stabljike su srcasti, na vrhu šiljasti, modrozeleni, goli, više-manje obuhvaćaju stabljiku, u zoni cvata prelaze u lancetaste, kožičaste brakteje. Cvjetovi su skupljeni u sastavljene dihazije. Cvjetovi su veliki, ružičasti, razvijaju se na dugim, tankim stapkama. Čaška je duga 12–17 mm, cjevasta, u donjem dijelu malo trbušasto proširena, blijedokožičasta, s pet uzdignutih, okriljenih, uzdužnih, zelenih rebara, pa je peterobridna, gola, na vrhu s pet kratkih, trokutastih zubića. U vrijeme dozrijevanja plodova gotovo je kuglasto proširena, a rebra su jako okriljena. Latice su duge 20–23 mm, a plojka im je obrnuto srcasta. Klinac latica ne nadvisuje čašku ili je više-manje nadvisuje, na rubu je okriljen. Prašnika ima deset. Vratova ima dva. Tobolac je kuglast, veličine 7 mm, u donjem dijelu nepotpuno dvogradan, mnogo kraći od čaške, otvara se na vrhu s četiri zupca. Vanjska stijenka tobolca (egzokarp) je debela, kožasta, a unutarnja (endokarp) je tanka, opnasta, a u zrelom stanju se nepravilno odvaja od vanjske. Sjemenke su gotovo kuglaste, 2 mm u promjeru, crne, na površini fino bradavičaste. Vaccaria hispanica (Miller) Rauschert je jedina vrsta roda Vaccaria u Europi. Broj kromosoma je 2n=30/60. Prema životnom je obliku terofit. Cvate od travnja do lipnja. Prema flornom elementu je zapadnoazijska vrsta (u Europi je arheofit). - Staništa
I.1.6.1. Korovi strnih žitarica, I.2.2. Pojedinačne nekomasirane oranice, I.3.1. Intenzivno obrađivane oranice na komasiranim površinama - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Kao korov raste na poljima strnih žita, na bazičnim ilovastim i glinastim tlima. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
↓ populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Rasprostranjenost u Europi: Albanija +Austrija s Lihtenštajnom, Belgija, Bosna i Hercegovina, Baleari, Bugarska +Korzika, Kreta s Karpathos, Kasos i Gavdhos, Hrvatska, Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Njemačka, Grčka, isključujući otoke koji su uključeni kod Krete i one koji su izvan Europe kako je definirano u Flora Europaea, Švicarska, Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke, Mađarska, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Prtugal, Makedonija, Poljska, Rumunjska, Sjeverno područje: artička Europa, Karelo-Lapland, Dvina-Pecora, Baltičko područje: Estonija, Letonija, Litva, Kaliningradskaja Oblast, Centralno područje: Ladoga-Ilmen, gornja Volga, Volga-Kama, gornji Dnjepar, Volga-Don, Ural, Jugozapadno područje: Moldavija, srednji Dnjepar, Crno more, gornji Dnjestar, Krim, Jugoistočno područje: donji Don, donja Volga, Transvolga, *Sardinija, Srbija i Crna Gora (Srbija), Sicilija, s Pantelleria, Isole Pelagie, Isole Lipari i Ustica; također arhipelag Malte, Slovenija, Turska (europski dio), uključujući Gökçeada, [Češka, Nizozemska]. - Nacionalna rasprostranjenost
Zapadni dijelovi zapadno-panonske makregije, goranska mezoregija, primorska makroregija. Lokaliteti. Bukovec, Dubrovnik, Fažana, Fužine, Galižana, Lič, Ludbreg, Križevci, Pag, Peroj, Rab, Rakovac, uz Rječinu, Split, Šibenik, Trogir, V. Brijun, Valtura, Veruda, Vodnjan, Vrelo Zrmanje, Zadar, okolica Zagreba, Žminj (usmeno priopćenje J. Topić).
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Magnoliopsida - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Caryophyllales - Porodica
Caryophyllaceae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Karlsson (2004-03-19 00:00:00) Förteckning över svenska kärlväxter
USDA Natural Resources Conservation Service (NRCS) PLANTS Database (2021fgk), https://plants.usda.gov/home/plantProfile?symbol=VAHI2
USDA Natural Resources Conservation Service (NRCS) PLANTS Database (2021fgk), https://plants.usda.gov/home/plantProfile?symbol=VAHI2
USDA Natural Resources Conservation Service (NRCS) PLANTS Database (2021fgk), https://plants.usda.gov/home/plantProfile?symbol=VAHI2
- Ostala hrvatska imena
piramidalni kravajac - Strana imena
Cow Soapwort (engleski), Cow Cockle (engleski), vaccaire d'Espagne (francuski), Kuhkraut (njemački), drobnocvetna kravsa (slovenski), cetino dei campi (talijanski), rauschert cetino dei cam pi (talijanski) - Locus typicus
-
- Bibliografija
-
FREYN, J. (1877): Flora von Südistrien. Verh. Zool.-Bot. Ges. Wien 27:241–490.
HIRC, D. (1903): Revizija hrvatske flore (Revisio florae Croaticae). Rad Jugoslav. Akad. Znan. 155:49–158.
HORVATIĆ, S. (1934): Flora i vegetacija otoka Paga. Prir. Istraž. Kral. Jugoslavije 19:116–372.
ROSSI, LJ. (1930): Pregled flore Hrvatskog primorja. Prir. Istraž. Hrvatske Slavonije 17:1–368.
SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1869): Flora Croatica. Zagrabiae.
VISIANI, R. (1852): Flora Dalmatica, Vol. III (sive enumeratio stirpium vascularium quas hactenus in Dalmatia lectas et sibi observatas). Apud Fridericum Hofmeister, Lipsiae.