CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Vrsta Carex extensa Gooden. (FOTO J. Topić)

obalni šaš

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002511

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN A4c)

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Ilijanić, Lj., Praljak, I. (2005): Carex extensa Gooden. (HRCP002511). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2511. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ljudevit Ilijanić
  • Suradnik/ci
    Iva Praljak
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    1.1 Stambena i urbana područja, 1.3 Turistička i rekreacijska područja, 4.1 Ceste i željezničke pruge, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 12 Druge mogućnosti
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Uzroci ugroženosti: intenzivni turizam, odvodnjavanje, gradnja naselja i prometnica. Uzroci ugroženosti prema IUCN klasifikaciji. 1.3.2. Ljudska naselja, 1.3.3. Turizam, 1.3.4. Infrastruktura (ceste, nasipi, dalekovodi), 1.4.1. Fragmentacija, 1.4.3. Odvodnjavanje/navodnjavanje–močvara/obala.
  • Postojeće mjere očuvanja
    4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Mjere zaštite nisu poduzimane. Svojta je posredno zaštićena na lokalitetima u granicama nacionalnih parkova Brijuni, Kornati i Krka te Ramsarskog područja–donji tok Neretve. NSAP-om je predviđena izrada i provedba akcijskoga plana zaštite te vrste (NN 81/99, 3. 8.1999.).
  • Potrebne mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    -
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Veliki obalni šaš je zeljasta, gusto busenasta trajnica bez vriježa. Stabljika je visoka 10–30 cm, rjeđe i viša, ukočena je i glatka. Bazalni rukavci su crnkastosmeđi i neznatno vlaknasti. Listovi su široki 1–3 mm, žljebasti ili na rubu smotani, sivkastozeleni, dugi kao i stabljika. U cvatu je 3–5 klasića, jedan, vršni klasić (rjeđe do tri gornja) je muški, dug 5–25 mm, a niži klasići su ženski, dugi 5–15, samo ponekad do 20 mm. Sjedeći su, stoje uspravno i preklapaju se ili je samo najdonji jače odmaknut i stoji na stapci dugoj 0,3–1 cm. Najdonji pricvjetni list (zalistak ili brakteja) viši je od cvata, s rukavcem dugim 3–10 mm. Ženske pljevice su crvenkastosmeđe boje. Vrećice su dulje od pljevica (duge 2,5–4 mm), jajaste, tupo trobridne, sivkasto ili zelenkastosmeđe, često s crvenkastim pjegama, gole i s jasno izraženim žilama, na vrhu sužene u kratak izrubljeni kljun, 0,5–0,75 mm. Prema životnom obliku je hemikriptofit. Broj kromosoma je 2n=60. Pripada mediteransko-atlantskom fornom elementu.
  • Staništa
    A.4.1.1.1. Tršćaci obične trske, F.1.1.2.1. Europsko-mediteranske sitine visokih sitova
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Raste na močvarnoj, humoznoj, slanoj podlozi, u bočatim močvarama primorskog rančića (Scirpetum maritimi) i u močvarnim slanušama u vegetaciji halofilnih sitova (Juncion maritimi). Stanište prema CORINE klasifikaciji: 15.51 Mediteranski slani travnjaci visokih sitova (Juncion maritimi), 53.1112 Zaslanjeni trščaci. GLCC/SSC. 21
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    ↓ populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost u Europi: Albanija, Azori, Belgija, Baleari, Britanija, uključujući Orkney, Zetland i Isle of Man; isključujući Channel Islands i Sjevernu Irsku, Bugarska, Korzika, Kreta s Karpathos, Kasos i Gavdhos, Hrvatska, Danska, Finska uključujući Ahvenanmaa (Aaland Islands), Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Njemačka, Grčka, isključujući otoke koji su uključeni kod Krete i one koji su izvan Europe kako je definirano u Flora Europaea, Irska (Republika Irska i Sjeverna Irska), Nizozemska, Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Portugal, Norveška, Poljska, Rumunjska, područje bivšega SSSR-a(Baltičko područje: Estonija, Letonija, Litva, Kaliningradskaja Oblast, Jugozapadno područje: Moldavija, srednji Dnjepar, Crno more, gornji Dnjestar, Krim), Sardinija, Slovenija, Sicilija, s Pantelleria, Isole Pelagie, Isole Lipari i Ustica; također arhipelag Malte, Švedska, uključujući Öland i Gotland.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Mediteranska makroregija. Lokaliteti: Brijuni, o. Cres, Draga, o. Hvar, Istra (pojedini nalazi usmeno priopćenje S. Brana), Komolac, o. Korčula, Kornati, Kraljevica, o. Krapanj, dolina Krke, okolica Makarske, Martinšćica, o. Murter, ušće Neretve, Opatija, o. Pag, Pirovac, okolica Poreča i Pule, o. Rab, Rijeka, o. Susak, Šibenik.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Liliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Poales
  • Porodica
    Cyperaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Goodenough S (1794) XVI. Observations on the British Species of Carex. Transactions of the Linnean Society of London 2(1): 126-211. doi: 10.1111/j.1096-3642.1794.tb00250.x.
    Karlsson (2004-03-19 00:00:00) Förteckning över svenska kärlväxter
    Provoost, S.; Bonte, D. (Ed.) (2004). Animated dunes: a view of biodiversity at the Flemish coast [Levende duinen: een overzicht van de biodiversiteit aan de Vlaamse kust]. Mededelingen van het Instituut voor Natuurbehoud, 22. Instituut voor Natuurbehoud: Brussel, Belgium. ISBN 90-403-0205-7. 416, ill., appendices pp.
    USDA Natural Resources Conservation Service (NRCS) PLANTS Database (2021zj), https://plants.usda.gov/home/plantProfile?symbol=CAEX8
    Van der Meijden, R. (2005)
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Strand-Segge (njemački), Long-bracted Sedge (engleski), obmorski šaš (slovenski)
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • ADAMOVIĆ, L. (1915): Führer durch die Natur der Nordlicher Adria mit besonderer Berücksichtigung von Abbazia. A. Hertlebenes Verlag, Wien.
    FREYN, J. (1877): Flora von Südistrien. Verh. Zool.-Bot. Ges. Wien 27:241–490.
    HEUFFEL, J. (1861–1862): Fragmenta monographiae caricum in regno Hungariae, Croatiae etc. Linn. 21:659–728
    HIRC, D. (1884b): Flora okolice bakarske. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 69:97–239.
    HIRC, D. (1913a): Proljetna flora otoka Raba. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 198:65–99.
    HIRC, D. (1913b): Građa za floru otoka Cresa. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 200:19–88.
    HIRC, D. (1914c): Proljetna flora otoka Suska i Unija. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 202:1–50.
    HIRC, D. (1915b): Floristička izučavanja u istočnim krajevima Istre II. Učka gora i njezina okolina. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 210:6–92.
    HORVATIĆ, S. (1931d): Istraživanje vegetacije otoka Paga u god. 1931. Ljetopis JAZU 44:130–139.
    HORVATIĆ, S. (1934): Flora i vegetacija otoka Paga. Prir. Istraž. Kral. Jugoslavije 19:116–372.
    HORVATIĆ, S. (1939b): Pregled vegetacije otoka Raba s gledišta biljne sociologije. Prir. Istraž. Kral. Jugoslavije 22:1–96.
    HORVATIĆ, S. (1963a): Vegetacijska karta otoka Paga s općim pregledom vegetacijskih jedinica Hrvatskog primorja. Prir. istraž. JAZU, ser. Acta biol. 4(33):1–181.
    ILIJANIĆ, LJ., TOPIĆ, J. (2000): Poaceae. In Nikolić, T. ed.: Popis flore Hrvatske, 3. dio. Flora Croatica. Index Florae Croaticae. Pars 3. Nat. Croat. 9(Suppl. 1):130–149.
    MARKOVIĆ, LJ., ILIJANIĆ, LJ., LUKAČ, G., HRŠAK, V. (1990): Pregled istraživanja biljnog pokrova na području nacionalnog parka »Krka«. In Kerovec, M. ed.: Nacionalni park Krka. Zbornik radova sa simpozija »NP Krka – stanje istraženosti i problemi zaštite ekosistema«, Šibenik. Hrvatsko ekološko društvo, Zagreb, 449–469
    MATISZ, I. (1898): Fiume es koernyekenek noevenyzete. Fiume.
    NEILREICH, A. (1868): Die Vegetationsverhältnisse von Kroatien. Verh. Zool.-Bot. Ges. Wien 28: i-xli, 1–288.
    NEUGEBAUER, L. (1875c): Aufzählung der in der Umgebung von Pola wachsenden Pflanzen. Oesterr. Bot. Z. 25(10):330–335.
    PANDŽA, M. (1998b): Flora of the islands of Krapanj and Prvić. Nat. Croat. 7(4):321–339.
    PANDŽA, M. (1998c): Flora of the island of Murter (Central Adriatic). Acta Bot. Croat. 57:99–122.
    PETTER, F. (1852d): Insel – Flora von Dalmatien. Oesterr. Bot. Wochenbl. 2(8):58.
    PETTER, F. (1852f): Insel – Flora von Dalmatien. Oesterr. Bot. Wochenbl. 2(12):89–91.
    REUSS, A. (1868): Bericht über eine botanische reise nach Istrien und dem Quarnero im Mai 1867. Verh. K. K. Zool.-Bot. Ges. Wien 18:125–146.
    ROSSI, LJ. (1930): Pregled flore Hrvatskog primorja. Prir. Istraž. Hrvatske Slavonije 17:1–368.
    SMITH, A. M. (1878): Flora von Fiume. Verh. Zool.-Bot. Ges. Wien 28:335–386.
    STROBL, G. (1872): Aus der Frühlings-Flora und Fauna Illyriens. Verh. K. K. Zool.-Bot. Ges. Wien 22:577–616.
    TOMMASINI, M. (1862): Die Vegetation der Sandinsel Sansego und einiger naheliegender Inseln im Quarnerobasen. Verh. K. K. Zool.-Bot. Ges. Wien 12:809–840.
    TRINAJSTIĆ, I. (1985): Flora otočne skupine Korčule. Acta Bot. Croat. 44:107–130.
    TRINAJSTIĆ, I. (1993): Vaskularna flora otoka Hvara. Acta Bot. Croat. 52:113–143.
    TRINAJSTIĆ, I., REGULA-BEVILACQUA, LJ. (1967–1968): Prilog poznavanju flore otoka Korčule. Acta Bot. Croat. 26-27:221–232.
    VISIANI, R. (1826): Stirpium dalmaticarum specimen. Crescinianis, Patavii.
    VISIANI, R. (1852): Flora Dalmatica, Vol. III (sive enumeratio stirpium vascularium quas hactenus in Dalmatia lectas et sibi observatas). Apud Fridericum Hofmeister, Lipsiae.