CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Vrsta Carex extensa Gooden. (FOTO J. Topić)

⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu

obalni šaš

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002511

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN A4c)

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Ilijanić, Lj., Praljak, I. (2005): Carex extensa Gooden. (HRCP002511). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2511. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ljudevit Ilijanić
  • Suradnik/ci
    Iva Praljak
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    1.1 Stambena i urbana područja, 1.3 Turistička i rekreacijska područja, 4.1 Ceste i željezničke pruge, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 12 Druge mogućnosti
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Uzroci ugroženosti: intenzivni turizam, odvodnjavanje, gradnja naselja i prometnica. Uzroci ugroženosti prema IUCN klasifikaciji. 1.3.2. Ljudska naselja, 1.3.3. Turizam, 1.3.4. Infrastruktura (ceste, nasipi, dalekovodi), 1.4.1. Fragmentacija, 1.4.3. Odvodnjavanje/navodnjavanje–močvara/obala.
  • Postojeće mjere očuvanja
    4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Mjere zaštite nisu poduzimane. Svojta je posredno zaštićena na lokalitetima u granicama nacionalnih parkova Brijuni, Kornati i Krka te Ramsarskog područja–donji tok Neretve. NSAP-om je predviđena izrada i provedba akcijskoga plana zaštite te vrste (NN 81/99, 3. 8.1999.).
  • Potrebne mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    -
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Veliki obalni šaš je zeljasta, gusto busenasta trajnica bez vriježa. Stabljika je visoka 10–30 cm, rjeđe i viša, ukočena je i glatka. Bazalni rukavci su crnkastosmeđi i neznatno vlaknasti. Listovi su široki 1–3 mm, žljebasti ili na rubu smotani, sivkastozeleni, dugi kao i stabljika. U cvatu je 3–5 klasića, jedan, vršni klasić (rjeđe do tri gornja) je muški, dug 5–25 mm, a niži klasići su ženski, dugi 5–15, samo ponekad do 20 mm. Sjedeći su, stoje uspravno i preklapaju se ili je samo najdonji jače odmaknut i stoji na stapci dugoj 0,3–1 cm. Najdonji pricvjetni list (zalistak ili brakteja) viši je od cvata, s rukavcem dugim 3–10 mm. Ženske pljevice su crvenkastosmeđe boje. Vrećice su dulje od pljevica (duge 2,5–4 mm), jajaste, tupo trobridne, sivkasto ili zelenkastosmeđe, često s crvenkastim pjegama, gole i s jasno izraženim žilama, na vrhu sužene u kratak izrubljeni kljun, 0,5–0,75 mm. Prema životnom obliku je hemikriptofit. Broj kromosoma je 2n=60. Pripada mediteransko-atlantskom fornom elementu.
  • Staništa
    A.4.1.1.1. Tršćaci obične trske, F.1.1.2.1. Europsko-mediteranske sitine visokih sitova
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Raste na močvarnoj, humoznoj, slanoj podlozi, u bočatim močvarama primorskog rančića (Scirpetum maritimi) i u močvarnim slanušama u vegetaciji halofilnih sitova (Juncion maritimi). Stanište prema CORINE klasifikaciji: 15.51 Mediteranski slani travnjaci visokih sitova (Juncion maritimi), 53.1112 Zaslanjeni trščaci. GLCC/SSC. 21
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    ↓ populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost u Europi: Albanija, Azori, Belgija, Baleari, Britanija, uključujući Orkney, Zetland i Isle of Man; isključujući Channel Islands i Sjevernu Irsku, Bugarska, Korzika, Kreta s Karpathos, Kasos i Gavdhos, Hrvatska, Danska, Finska uključujući Ahvenanmaa (Aaland Islands), Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Njemačka, Grčka, isključujući otoke koji su uključeni kod Krete i one koji su izvan Europe kako je definirano u Flora Europaea, Irska (Republika Irska i Sjeverna Irska), Nizozemska, Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Portugal, Norveška, Poljska, Rumunjska, područje bivšega SSSR-a(Baltičko područje: Estonija, Letonija, Litva, Kaliningradskaja Oblast, Jugozapadno područje: Moldavija, srednji Dnjepar, Crno more, gornji Dnjestar, Krim), Sardinija, Slovenija, Sicilija, s Pantelleria, Isole Pelagie, Isole Lipari i Ustica; također arhipelag Malte, Švedska, uključujući Öland i Gotland.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Mediteranska makroregija. Lokaliteti: Brijuni, o. Cres, Draga, o. Hvar, Istra (pojedini nalazi usmeno priopćenje S. Brana), Komolac, o. Korčula, Kornati, Kraljevica, o. Krapanj, dolina Krke, okolica Makarske, Martinšćica, o. Murter, ušće Neretve, Opatija, o. Pag, Pirovac, okolica Poreča i Pule, o. Rab, Rijeka, o. Susak, Šibenik.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Liliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Poales
  • Porodica
    Cyperaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Goodenough S (1794) XVI. Observations on the British Species of Carex. Transactions of the Linnean Society of London 2(1): 126-211. doi: 10.1111/j.1096-3642.1794.tb00250.x.
    Karlsson (2004-03-19 00:00:00) Förteckning över svenska kärlväxter
    Provoost, S.; Bonte, D. (Ed.) (2004). Animated dunes: a view of biodiversity at the Flemish coast [Levende duinen: een overzicht van de biodiversiteit aan de Vlaamse kust]. Mededelingen van het Instituut voor Natuurbehoud, 22. Instituut voor Natuurbehoud: Brussel, Belgium. ISBN 90-403-0205-7. 416, ill., appendices pp.
    USDA Natural Resources Conservation Service (NRCS) PLANTS Database (2021zj), https://plants.usda.gov/home/plantProfile?symbol=CAEX8
    Van der Meijden, R. (2005)
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Strand-Segge (njemački), Long-bracted Sedge (engleski), obmorski šaš (slovenski)
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • ADAMOVIĆ, L. (1915): Führer durch die Natur der Nordlicher Adria mit besonderer Berücksichtigung von Abbazia. A. Hertlebenes Verlag, Wien.
    FREYN, J. (1877): Flora von Südistrien. Verh. Zool.-Bot. Ges. Wien 27:241–490.
    HEUFFEL, J. (1861–1862): Fragmenta monographiae caricum in regno Hungariae, Croatiae etc. Linn. 21:659–728
    HIRC, D. (1884b): Flora okolice bakarske. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 69:97–239.
    HIRC, D. (1913a): Proljetna flora otoka Raba. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 198:65–99.
    HIRC, D. (1913b): Građa za floru otoka Cresa. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 200:19–88.
    HIRC, D. (1914c): Proljetna flora otoka Suska i Unija. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 202:1–50.
    HIRC, D. (1915b): Floristička izučavanja u istočnim krajevima Istre II. Učka gora i njezina okolina. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 210:6–92.
    HORVATIĆ, S. (1931d): Istraživanje vegetacije otoka Paga u god. 1931. Ljetopis JAZU 44:130–139.
    HORVATIĆ, S. (1934): Flora i vegetacija otoka Paga. Prir. Istraž. Kral. Jugoslavije 19:116–372.
    HORVATIĆ, S. (1939b): Pregled vegetacije otoka Raba s gledišta biljne sociologije. Prir. Istraž. Kral. Jugoslavije 22:1–96.
    HORVATIĆ, S. (1963a): Vegetacijska karta otoka Paga s općim pregledom vegetacijskih jedinica Hrvatskog primorja. Prir. istraž. JAZU, ser. Acta biol. 4(33):1–181.
    ILIJANIĆ, LJ., TOPIĆ, J. (2000): Poaceae. In Nikolić, T. ed.: Popis flore Hrvatske, 3. dio. Flora Croatica. Index Florae Croaticae. Pars 3. Nat. Croat. 9(Suppl. 1):130–149.
    MARKOVIĆ, LJ., ILIJANIĆ, LJ., LUKAČ, G., HRŠAK, V. (1990): Pregled istraživanja biljnog pokrova na području nacionalnog parka »Krka«. In Kerovec, M. ed.: Nacionalni park Krka. Zbornik radova sa simpozija »NP Krka – stanje istraženosti i problemi zaštite ekosistema«, Šibenik. Hrvatsko ekološko društvo, Zagreb, 449–469
    MATISZ, I. (1898): Fiume es koernyekenek noevenyzete. Fiume.
    NEILREICH, A. (1868): Die Vegetationsverhältnisse von Kroatien. Verh. Zool.-Bot. Ges. Wien 28: i-xli, 1–288.
    NEUGEBAUER, L. (1875c): Aufzählung der in der Umgebung von Pola wachsenden Pflanzen. Oesterr. Bot. Z. 25(10):330–335.
    PANDŽA, M. (1998b): Flora of the islands of Krapanj and Prvić. Nat. Croat. 7(4):321–339.
    PANDŽA, M. (1998c): Flora of the island of Murter (Central Adriatic). Acta Bot. Croat. 57:99–122.
    PETTER, F. (1852d): Insel – Flora von Dalmatien. Oesterr. Bot. Wochenbl. 2(8):58.
    PETTER, F. (1852f): Insel – Flora von Dalmatien. Oesterr. Bot. Wochenbl. 2(12):89–91.
    REUSS, A. (1868): Bericht über eine botanische reise nach Istrien und dem Quarnero im Mai 1867. Verh. K. K. Zool.-Bot. Ges. Wien 18:125–146.
    ROSSI, LJ. (1930): Pregled flore Hrvatskog primorja. Prir. Istraž. Hrvatske Slavonije 17:1–368.
    SMITH, A. M. (1878): Flora von Fiume. Verh. Zool.-Bot. Ges. Wien 28:335–386.
    STROBL, G. (1872): Aus der Frühlings-Flora und Fauna Illyriens. Verh. K. K. Zool.-Bot. Ges. Wien 22:577–616.
    TOMMASINI, M. (1862): Die Vegetation der Sandinsel Sansego und einiger naheliegender Inseln im Quarnerobasen. Verh. K. K. Zool.-Bot. Ges. Wien 12:809–840.
    TRINAJSTIĆ, I. (1985): Flora otočne skupine Korčule. Acta Bot. Croat. 44:107–130.
    TRINAJSTIĆ, I. (1993): Vaskularna flora otoka Hvara. Acta Bot. Croat. 52:113–143.
    TRINAJSTIĆ, I., REGULA-BEVILACQUA, LJ. (1967–1968): Prilog poznavanju flore otoka Korčule. Acta Bot. Croat. 26-27:221–232.
    VISIANI, R. (1826): Stirpium dalmaticarum specimen. Crescinianis, Patavii.
    VISIANI, R. (1852): Flora Dalmatica, Vol. III (sive enumeratio stirpium vascularium quas hactenus in Dalmatia lectas et sibi observatas). Apud Fridericum Hofmeister, Lipsiae.