CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu

kukuljičasti kaćun

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002521

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN A4c)

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Topić, J., Dobrović, I. (2005): Dactylorhiza incarnata (L.) Soó (HRCP002521). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2521. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Jasenka Topić
  • Suradnik/ci
    Iva Dobrović
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    2.1 Jednogodišnje i višegodišnje nedrvne kulture, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 7.3 Ostale preinake ekosustava
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Uzroci ugroženosti: odvodnjavanje, napuštanje tradicionalnih načina uporabe travnjaka. Uzroci ugroženosti prema IUCN klasifikaciji: 1.1.3. Promjene u poljoprivredi, 1.4.1. Fragmentacija, 1.4.3. Odvodnjavanje/navodnjavanje–močvara/obala, 3.3.5. Gubitak staništa.
  • Postojeće mjere očuvanja
    4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Mjere zaštite nisu poduzimane. Svojta je posredno zaštićena na lokalitetima u parkovima prirode Medvednica, Žumberačko-Samoborsko gorje i Velebit. Na popisu je Bernske konvencije (Recommendation No. 49, ANONYMUS 1996).
  • Potrebne mjere očuvanja
    1.2. Zaštita resursa i staništa, 5.4.1. Međunarodna razina
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    -
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Kukuljičasti kaćun je višegodišnja zeljasta biljka, visoka 20–80 cm. Gomolj je duboko dlanoliko razdijeljen. Stabljika je kruta, uspravna, pri vrhu uglata, svijetlozelena, često veoma debela, šuplja, u gornjem dijelu katkad neznatno purpurnocrvena i ispod cvata izbrazdana, cijelom dužinom pokrivena s 5–6 listova, gotovo paralelnih sa stabljikom. Listovi su linearno-lancetasti (1 x 9–11 cm, rje|e do 3 x 20 cm), na vrhu kukuljičasto stegnuti, svijetlozeleni, uglavnom bez pjega, pri bazi s dosta dugim dijelom u obliku rukavca. Gornji listovi dopiru do baze cvata ili je nadvisuju. Cvat je grozd, gust i bogat cvjetovima, u početku jajastog oblika (2 x 4–6 cm), kasnije često izdužen (10–12 cm) i cilindričan. Cvjetovi su većinom tamno do svijetlocrveni, ponekad žućkasti, rijetko potpuno bijeli. Pricvjetni listovi su lancetasti (najveći do 1 x 4 cm), pri vrhu šiljasti, s tri višemanje jasno izražene i mrežasto povezane žile, zeleni ili po rubu često crvenkasti, donji i srednji često mnogo duži od cvjetova. Vanjski listovi ocvjeća su jajasto-lancetasti, 5–6(–9) mm dugi, s 3 Žile. Dva postrana od tri vanjska lista ocvjeća isprva strše, a poslije su unatrag previnuti, dok je treći (većinom) sa dva unutarnja skupljen u kacigu. Medna usna je romboidna oblika (6–7 x 6 mm), malo duŽa nego šira, uglavnom cjelovita do plitko trorežnjasta, duž oboda nepravilno nazubljena, pri bazi fino dlakava, svijetlocrvena s tamnijim pjegama i crticama. Ostruga je čunjasto-valjkasta, uglavnom kraća od plodnice, 5–6(–8) mm duga, blago naniže savijena, većinom crvenkastobijela. Prema životnom je obliku kukuljičasti kaćun geofit. Cvate od svibnja do srpnja. Broj kromosoma je 2n=40. Prema flornom je elementu eurosibirska vrsta. Pokazatelj je mokrih, slabo kiselih (pH 4,5–7,5) i siromašnih tala. Svojta je izrazito polimorfna i dosad je opisan veći broj podvrsta, pet u europskoj flori, od čega tri u Hrvatskoj (D. incarnata (L.) Soó ssp. cruenta O. F. Müll., D. Incarnata (L.) Soó ssp. incarnata, D. incarnata (L.) Soó ssp. Ochroleuca (Boll) P. F. Hunt et Summerh.).
  • Staništa
    C.2.2. Vlažne livade Srednje Europe
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Otvorena vlažna i močvarna staništa s bazičnim do neutralnim tlima. Vlažne livade nizina i planinskog pojasa. Stanište prema CORINE klasifikaciji: 37.31 Vlažne livade beskoljenke (Molinion coeruleae). GLCC/SSC. 14.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    ↓? populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje, populacijski trendovi su nepoznati ili podaci nisu pouzdani
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost u Europi: Albanija, Austrija s Lihtenštajnom, Belgija, Britanija, uključujuši Orkney, Zetland i Isle of Man; isključujuši Channel Islands i Sjevernu Irsku, Bugarska, Hrvatska, Češka, Danska, Finska uključujuši Ahvenanmaa (Aaland Islands), ?Faeröer, Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujuši Korziku, Njemačka, ?Grčka, isključujuši otoke koji su uključeni kod Krete i one koji su izvan Europe kako je definirano u Flora Europaea, Irska (Republika Irska i Sjeverna Irska), Švicarska, Nizozemska, Mađarska, Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujuši Balearske otoke, Italija, uključujuši Toskanski arhipelag; isključujuši Sardiniju i Siciliju, Norveška, Poljska, Rumunjska, područje bivšega SSSR-a(Sjeverno područje: artička Europa, Karelo-Lapland, Dvina-Pecora, Baltičko područje: Estonija, Letonija, Litva, Kaliningradskaja Oblast, Centralno područje: Ladoga-Ilmen, gornja Volga, Volga-Kama, gornji Dnjepar, Volga-Don, Ural, Jugozapadno područje: Moldavija, srednji Dnjepar, Crno more, gornji Dnjestar, Krim, Jugoistočno područje: donji Don, donja Volga, Transvolga), Srbija, Slovenija, Švedska, uključujuši Öland i Gotland.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Gornjoposavska mezoregija, srednjoprimorska mezoregija, većinom planinska makroregija. Rasprostranjenost pojedinih podvrsta nije poznata. Lokaliteti: Gaj (okolica Senja), Mrzle Vodice, Oštarijsko polje, Paklenica, Rizvanuša, Skrad, Vratnik, Veljun (okolica Senja), Žerava (okolica Zadra), Žumberak.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Liliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Asparagales
  • Porodica
    Orchidaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Karlsson (2004-03-19 00:00:00) Förteckning över svenska kärlväxter
    Provoost, S.; Bonte, D. (Ed.) (2004). Animated dunes: a view of biodiversity at the Flemish coast [Levende duinen: een overzicht van de biodiversiteit aan de Vlaamse kust]. Mededelingen van het Instituut voor Natuurbehoud, 22. Instituut voor Natuurbehoud: Brussel, Belgium. ISBN 90-403-0205-7. 416, ill., appendices pp.
    Van der Meijden, R. (2005)
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Early Marsh Orchid (engleski), forchis incarnat (francuski), fleischfarbenes Knabenkraut (njemački), fleischrotes Knabenkraut (njemački), mesnordeca prstasta kukavica (slovenski), orchide palmata (talijanski)
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • DEGEN, A. (1936): Flora Velebitica I. Band. Ungar. Akad. Wiss., Budapest
    SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1869): Flora Croatica. Zagrabiae.
    VRBEK, M., FIEDLER, S. (1998): The distribution, degree of threat to and conservation of the orchids of Žumberak (Croatia). Nat. Croat. 7(4):291–305.