CRVENI POPIS
Natragžutonoga riđa
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP002545
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN B2ab(iii,iv))
Datum procjene
01.12.2015.
Prethodne procjene
Citat
Šašić, M., Mihoci, I., Kučinić, M. (2015): Nymphalis xanthomelas (Esper, 1781) (HRCP002545). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2545. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Martina Šašić
Iva Mihoci
Mladen Kučinić
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Najmanje zabrinjavajuća - LC ver 3.1 (van Swaay i sur. 2010) - Mediteranska procjena
Nije prikladna za procjenu - NA ver 3.1 (van Swaay i sur. 2014) - IUCN razlog promjene
Znanje - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
Žutonoga riđa ugrožena je zbog nestajanja prirodnih vlažnih šumskih staništa isušivanjem, sječom šume, izgradnjom, kao i uslijed kemijskog zagađenja. Migracijske značajke vrste ukazuju na njenu potencijalnu ugroženost uvjetovanu negativnim čovjekovim djelovanjem i na područja iz kojih migrira (u Hrvatsku i unutar Hrvatske). - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
5.3 Sječa i iskorištavanje drveta, 6.1 Rekreacijske aktivnosti, 7.3 Ostale preinake ekosustava - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Žutonoga riđa ugrožena je zbog nestajanja prirodnih vlažnih šumskih staništa isušivanjem, sječom šume, izgradnjom, kao i uslijed kemijskog zagađenja. Migracijske značajke vrste ukazuju na njenu potencijalnu ugroženost uvjetovanu negativnim čovjekovim djelovanjem i na područja iz kojih migrira (u Hrvatsku i unutar Hrvatske). - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Vrsta je strogo zaštićena Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13). - Potrebne mjere očuvanja
1.1. Zaštita područja/površine, 4.2. Trening, 4.3. Svijest i komunikacija, 5.4. Usklađenost i provedba - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Za početak je potrebno utvrditi stvarnu rasprostranjenost i biologiju vrste koja bi uključivala i status populacija odnosno jesu li one migratorne ili stalne te utvrditi potencijalna područja prezimljavanja. Na osnovu ovoga moglo bi se govoriti o mjerama očuvanja staništa, koje bi trebale uključivati optimalno gospodarenje te sprječavanje isušivanja vlažnih šumskih sastojina. - Potrebna istraživanja
1. Istraživanje, 1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze, 1.6 Mjere očuvanja, 2. Planiranje očuvanja, 2.1 Akcijski plan/plan obnove za vrstu, 2.2 Plan upravljanja područjima, 3.1 Trendovi populacije, 3.4 Trendovi staništa - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Temeljna je boja gornje strane krila ciglasto-crvena, s kompaktnim crnim i zasjenčanim žutim područjima. Apikalni dijelovi krila nepravilnih su rubova. Prisutna su šiljata izbočenja, dva na prednjim (prvo izraženije) i jedno na stražnjim krilima. Uz apikalne rubove stražnjih krila izražena je nepravilna, isprekidana plava linija. Veličina je imaga od 60 do 65 mm. Slične vrste: Nymphalis polychloros (Linnaeus, 1758), smeđonoga riđa. Osnovna je boja krila žutonoge riđe crvenkasto-ciglasta. Žuta boja gornje strane krila žutonoge riđe manje je izražena nego kod smeđonoge. Apikalni rub prednjih i stražnjih krila nepravilan, ali je izbočenje šiljatog oblika izraženije kod žutonoge riđe u odnosu na smeđonogu. - Staništa
E.1. Priobalne poplavne šume vrba i topola, E.2. Poplavne šume hrasta lužnjaka, crne johe i poljskog jasena, E.3. Šume listopadnih hrastova izvan dohvata poplava, E.4. Brdske bukove šume - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Tipična su staništa higrofilna u dolinama rijeka te miješane bjelogorične šume u kojima rastu biljke hraniteljice: vrbe Salix spp., brijestovi Ulmus spp. i topole Populus spp., na čije grančice ili drške listova ženke polažu do dvjestotinjak jajašaca iz kojih izlaze smeđe gusjenice. Tri tjedna nakon zakukuljenja izlazi odrasli leptir koji ubrzo nakon izlijetanja napušta mjesto razvoja. Vrsta ima jednu generaciju koja se pojavljuje od srpnja do rujna. Migratorna je i dobar letač. Prezimljuje kao odrasli leptir na hladnim i mračnim mjestima, tako da se nakon zime pojavljuje već u proljetnim mjesecima. Vrsta je u planinskim područjima zabilježena do 2000 m nadmorske visine (Tolman i Lewington, 2008). - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Euroazijska vrsta čiji areal obuhvaća dijelove srednje Europe, koji su njegova zapadna granica te se nastavlja preko područja Sibira do Kine i Japana. U Europi je prisutna samo u pojedinim dijelovima Slovačke, Poljske, Mađarske, Rumunjske, Srbije. Vrsta je migratorna te se stoga pojavljuje i u baltičkim zemljama, Poljskoj, Srbiji, Rumunjskoj, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. - Nacionalna rasprostranjenost
Kod nas je vrsta rijetka te lokalno rasprostranjena u kontinentalnom i mediteranskom području. Nemamo saznanja postoje li u Hrvatskoj rezidentne populacije.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Insecta - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Lepidoptera - Porodica
Nymphalidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Eliasson, Ryrholm, Holmer, Jilg & Gärdenfors (1900-01-01 00:00:00) Nationalnyckeln till Sveriges flora och fauna. Fjärilar: Dagfjärilar. Hesperiidae-Nymphalidae
Fjärilar (Ragnar Hall) (2004-03-08 00:00:00) [Titel saknas]
- Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
Yellow-legged Tortoiseshell - Locus typicus
-
- Bibliografija
- -