CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Grčki vatreni plavac Lycaena ottomanus (Autor fotografije: M. Šašić, Snježnica)

grčki vatreni plavac

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002547

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU D2)

Datum procjene
01.12.2015.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Kučinić, M., Mihoci, I., Šašić, M. (2015): Lycaena ottomanus (Lefebvre, 1830) (HRCP002547). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2547. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Mladen Kučinić
    Iva Mihoci
    Martina Šašić
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene

  • Globalna procjena
    Osjetljiva - VU A1ac ver. 2.3. (van Swaay i sur. 2000)
  • Europska procjena
    Najmanje zabrinjavajuća - LC ver 3.1 (van Swaay i sur. 2010)
  • Mediteranska procjena
    Najmanje zabrinjavajuća - LC ver 3.1 (van Swaay i sur. 2014)
  • IUCN razlog promjene
    Ostalo
  • Napomena uz razlog promjene
    Prva procjena vrste
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    Osnovni je uzrok ugroženosti jedine populacije u Hrvatskoj u izolaciji i fragmentiranosti areala. Samim time što je populacija u Konavlima za sada jedina u Hrvatskoj, a na staništu postoji nekoliko obitelji koje se bave ekstenzivnim stočarstvom, stanište se redovito održava. Potencijalna opasnost krije se u napuštanju stočarstava ili s druge strane u njegovu intenziviranju.
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    1.1 Stambena i urbana područja, 2.1.1 Zemljoradnja s prostornom izmjenom usjeva, 4.1 Ceste i željezničke pruge, 7.3 Ostale preinake ekosustava
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Osnovni je uzrok ugroženosti jedine populacije u Hrvatskoj u izolaciji i fragmentiranosti areala. Samim time što je populacija u Konavlima za sada jedina u Hrvatskoj, a na staništu postoji nekoliko obitelji koje se bave ekstenzivnim stočarstvom, stanište se redovito održava. Potencijalna opasnost krije se u napuštanju stočarstava ili s druge strane u njegovu intenziviranju.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Vrsta je strogo zaštićena Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13).
  • Potrebne mjere očuvanja
    1.1. Zaštita područja/površine, 4.2. Trening, 4.3. Svijest i komunikacija, 5.4. Usklađenost i provedba, 6.4. Plaćanja u očuvanju prirode
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Za adekvatnu zaštitu ove vrste potrebna je, osim zakonske zaštite vrste, i zakonska zaštita zasad jedinog nalazišta u Hrvatskoj te izrada plana upravljanja. S obzirom na dosadašnje ekstenzivno stočarstvo, koje se prema dosadašnjim saznanjima ne kosi sa životnim ciklusom leptira, te minimalnu upotrebu pesticida u neposrednoj blizini pronalaska vrste, ne predlažu se nikakve posebne mjere očuvanja osim zadržavanja načina uzgoja i brojnosti stoke na istoj razini. Uz navedeno potrebno je i detaljno istraživanje biologije i populacijskih parametara vrste, budući da se o njoj na europskoj razini vrlo malo zna.
  • Potrebna istraživanja
    1. Istraživanje, 1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze, 1.6 Mjere očuvanja, 2. Planiranje očuvanja, 2.1 Akcijski plan/plan obnove za vrstu, 2.2 Plan upravljanja područjima, 3.1 Trendovi populacije, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Grčki vatreni plavac ima izražen spolni dimorfizam. Gornja strana krila mužjaka intenzivno je narančaste boje s izraženim crnim linijama uz apikalni i analni rub, dok ženke imaju dvostruki red točaka uz apikalni rub prednjeg para krila i trostruki rub s narančastom linijom na stražnjim krilima, koja su smeđe boje. Donja je strana krila kod oba spola sličnog obojenja. Prednja su krila svijetlo narančasta, a donji je par siv do smeđ s izraženom crvenom linijom uz apikalni rub. Slične vrste: Lycaena virgaureae L., Lycaena thersamon Esp. Razlikovanje ovih vrsta moguće je pažljivim pregledom donje strane stražnjeg para krila. Kod grčkog vatrenog plavca proteže se uz apikalni rub crvena, tanka linija koja nedostaje kod vrste L. virgaureae L. (prisutno je bijelo nepravilno točkasto područje), a kod vrste L. thersamon Esp. puno je šira i obrubljena crnim točkama.
  • Staništa
    C.3.5. Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci, C.3.6. Kamenjarski pašnjaci i suhi travnjaci eu- i stenomediterana, E.8.2. Stenomediteranske čiste vazdazelene šume i makija crnike
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Stanište grčkog vatrenog plavca topla su i suha livadna mediteranska staništa, okružena nižom grmovitom vegetacijom na karbonatnoj podlozi, kao i makije. Ženke polažu jaja na sve dijelove biljke male kiselice Rumex acetosella koja je i biljka hraniteljica gusjenice. U zatočeništvu gusjenica prihvaća i druge biljke kao riječnu kiselicu Rumex hydrolapathum, veliku kiselicu R. acetosa i ptičji dvornik Polygonum aviculare. Gusjenice se češće hrane lišćem nego cvjetovima. Mužjake ljetne generacije posebno privlače cvjetovi smrdljive bazge Sambucus ebulus i kupine Rubus sp., dok je ženke puno teže vidjeti. Puno detalja o biologiji grčkog vatrenog plavca nije poznato. Leptiri se javljaju u dvije generacije godišnje, od sredine travnja do kraja srpnja i od srpnja do kolovoza (Lafranchis, 2004; Tolman i Lewington, 2008). Na staništu u Kuni Konavoskoj zabilježena je izrazito smanjena aktivnost ženki, što je karakteristično ponašanje nakon reproduktivnog čina i posljedica općenite rijetkosti ženki u odnosu na brojnost mužjaka u populaciji.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Grčki je plavac rasprostranjen u Crnoj Gori, Makedoniji, Albaniji, Bugarskoj, Grčkoj i Turskoj. Posljednjim istraživanjima vrsta je potvrđena i u Bosni i Hercegovini (Lelo, 2007), a smatra se izumrlom u Mađarskoj (van Swaay i dr., 2010).
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Vrsta je u Hrvatskoj nađena samo na jednom lokalitetu na planini Sniježnici na 720 m nadmorske visine (Mihoci i sur., 2005). U drugim dijelovima areala zabilježena je na nadmorskim visinama od 50 do 1500 m, iako uglavnom ispod 1000 m.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Insecta
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Lepidoptera
  • Porodica
    Lycaenidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    -
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Grecian Copper (engleski)
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • -