CRVENI POPIS
NatragPlaninski sivorubi plavac Polyommatus damon (Autor fotografije: I. Mihoci, Gornja Korita, Kamešnica, HR)
planinski sivorubi plavac
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP002550
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU D2)
Datum procjene
01.12.2015.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Šašić, M., Mihoci, I., Kučinić, M. (2015): Polyommatus damon (Denis & Schiffermüller, 1775) (HRCP002550). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2550. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Martina Šašić
Iva Mihoci
Mladen Kučinić
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Gotovo ugrožena - NT A2c ver 3.1 (van Swaay i sur. 2010) - Mediteranska procjena
Najmanje zabrinjavajuća - LC ver 3.1 (van Swaay i sur. 2014) - IUCN razlog promjene
Ostalo - Napomena uz razlog promjene
Prva procjena vrste
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
Planinski sivorubi plavac prvenstveno je ugrožen zarastanjem planinskih livada, a činjenica da je nađen na samo dva lokaliteta može pridonijeti ugroženosti. Livadna planinska staništa ugrožena su zbog procesa sukcesije koji se „prirodno” odvijaju na njima. Glavni je razlog depopulacija planinskih područja Hrvatske, koja uz ostale tokove dovodi do prestanka stočarenja i tradicionalnog načina upravljanja tim livadnim biotopima. - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
7.3 Ostale preinake ekosustava, 11.2 Suše - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Planinski sivorubi plavac prvenstveno je ugrožen zarastanjem planinskih livada, a činjenica da je nađen na samo dva lokaliteta može pridonijeti ugroženosti. Livadna planinska staništa ugrožena su zbog procesa sukcesije koji se „prirodno” odvijaju na njima. Glavni je razlog depopulacija planinskih područja Hrvatske, koja uz ostale tokove dovodi do prestanka stočarenja i tradicionalnog načina upravljanja tim livadnim biotopima. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Vrsta je strogo zaštićena Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13). - Potrebne mjere očuvanja
1.1. Zaštita područja/površine, 2.1. Upravljanje područjem/površinom, 4.2. Trening, 4.3. Svijest i komunikacija, 5.4. Usklađenost i provedba, 6.4. Plaćanja u očuvanju prirode - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Osim zakonske zaštite vrste koja je provedena, potrebna je i zakonska zaštita dva jedina poznata nalazišta u nekoj od kategorija zaštite kao npr. zoološki rezervat ili strogi rezervat, te monitoring tih populacija. Za kvalitetan plan upravljanja ovim staništima potrebna su ipak detaljnija istraživanja biologije vrste koja bi dala smjernice za upravljanje tim biotopima. Potrebna su istraživanja rasprostranjenosti vrste jer postoji mogućnost nalaza novih populacija u okolnim područjima. Jedan je od prijedloga mjera koji zasigurno pomaže očuvanju poticanje tradicionalnog stočarstva na staništima nalaza vrste. - Potrebna istraživanja
1. Istraživanje, 1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze, 1.6 Mjere očuvanja, 2. Planiranje očuvanja, 2.1 Akcijski plan/plan obnove za vrstu, 2.2 Plan upravljanja područjima, 3.1 Trendovi populacije, 3.4 Trendovi staništa - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Planinski sivorubi plavac jedina je vrsta plavaca u Hrvatskoj koja s donje strane stražnjih krila ima cijelom širinom krila debelu bijelu liniju. Osnovna je boja gornje strane krila tirkizno-plava s debelim sivim rubom, dok su ženke u potpunosti sivo-smeđe. U fauni Hrvatske nema vrste koja bi se mogla zamijeniti s ovom vrstom. - Staništa
B.2.1. Gorska, pretplaninska i planinska točila i blokovi stijena, C.2. Higrofilni i mezofilni travnjaci, C.4.1. Planinske rudine - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Planinski sivorubi plavac dolazi na toplim livadnim staništima na karbonatnoj podlozi i planinskim kamenjarima. Biljke hraniteljice gusjenice planinska su grahorka Onobrychis montana i bijela grahorka Onobrychis alba i kod ove vrste plavca postoji fakultativna povezanost s mravima vrsta Lasius niger, L. alienus i Formica praetensis. U ovisnosti o vertikalnoj rasprostranjenosti, od 1000 do 2100 metara nadmorske visine, vrsta hibernira u stadiju jaja odnosno prvom ili drugom stadiju gusjenice. Imago se javlja u jednoj generaciji godišnje od sredine srpnja do kraja kolovoza (Lafranchis, 2004; Tolman i Lewington, 2008). Na staništu u Gornjim Koritima zabilježena je izrazito smanjena aktivnost ženki, što je značajka ponašanja nakon reproduktivnog čina, općenite „sesilnosti” i rijetkosti ženki u odnosu na mužjake u populaciji. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Vrsta je euroazijski rasprostranjena u planinskim područjima sjeveroistočne Španjolske, Italije, južne Njemačke, Češke, Slovačke, Poljske, Estonije, Latvije i Grčke. - Nacionalna rasprostranjenost
Planinski sivorubi plavac nađen je u Hrvatskoj na samo tri lokaliteta, u mjestu Gornja Korita na planini Kamešnici (Mihoci i sur., 2006), na Ravnom Vrdovu na Dinari (Koren, 2012) i na rubu Krbavskog polja (Tvrtković, usm. priopćenje).
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Insecta - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Lepidoptera - Porodica
Lycaenidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
- - Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
Damon Blue - Locus typicus
-
- Bibliografija
- -