CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Istočni plavac Pseudophilotes vicrama (Autor fotografije: M. Šašić, Snježnica)

istočni plavac

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002559

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(NT -)

Datum procjene
01.12.2015.

Prethodne procjene

  • 2004 - (DD -)
  • Citat
    Šašić, M., Mihoci, I., Kučinić, M. (2015): Pseudophilotes vicrama (Moore, 1865) (HRCP002559). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2559. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Martina Šašić
      Iva Mihoci
      Mladen Kučinić
    • Suradnik/ci
    • Obrazloženje procjene
      -
    • Globalna procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Europska procjena
      Gotovo ugrožena - NT A2c ver 3.1 (van Swaay i sur. 2010)
    • Mediteranska procjena
      Najmanje zabrinjavajuća - LC ver 3.1 (van Swaay i sur. 2014)
    • IUCN razlog promjene
      Znanje
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      Osnovni su uzroci ugroženosti promjene u poljoprivrednoj proizvodnji koje dovode do sukcesije livadnih površina te izgradnja. Intenziviranje poljoprivredne proizvodnje u kontinentalnom djelu Hrvatske dovodi do uništavanja populacija ove vrste, dok je u mediteranskom djelu Hrvatske češće napuštanje poljoprivredne proizvodnje i prestanak ispaše, što dovodi do sukcesije. Uz navedenu izgradnju, svi čimbenici zajedno dovode do izolacije i fragmentacije staništa.
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      1.1 Stambena i urbana područja, 2.1 Jednogodišnje i višegodišnje nedrvne kulture, 7.3 Ostale preinake ekosustava, 11.5 Drugi utjecaji
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Osnovni su uzroci ugroženosti promjene u poljoprivrednoj proizvodnji koje dovode do sukcesije livadnih površina te izgradnja. Intenziviranje poljoprivredne proizvodnje u kontinentalnom djelu Hrvatske dovodi do uništavanja populacija ove vrste, dok je u mediteranskom djelu Hrvatske češće napuštanje poljoprivredne proizvodnje i prestanak ispaše, što dovodi do sukcesije. Uz navedenu izgradnju, svi čimbenici zajedno dovode do izolacije i fragmentacije staništa.
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      -
    • Potrebne mjere očuvanja
      2.1. Upravljanje područjem/površinom, 4.3. Svijest i komunikacija, 6.4. Plaćanja u očuvanju prirode
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      Iscrpnija istraživanja biologije, ekologije te populacijskih parametara na pojedinim populacijama ove vrste nužna su za bolje poznavanje statusa vrste u Hrvatskoj. Kao mjera održavanja staništa predlaže se poticanje tradicionalne poljoprivrede, tj. ekstenzivan uzgoj stoke.
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze, 1.6 Mjere očuvanja, 2.1 Akcijski plan/plan obnove za vrstu, 2.2 Plan upravljanja područjima, 3.1 Trendovi populacije, 3.4 Trendovi staništa
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      -
    • Biologija vrste
    • Opis
      Gornja strana krila mužjaka zagasito je plava, dok je kod ženka tamno smeđa s tamno plavim područjima u bazalnom i diskoidalnom području. U fauni Hrvatske nema vrste koja bi se mogla zamijeniti s ovom vrstom.
    • Staništa
      C.3. Suhi travnjaci, C.5.2. Šumske čistine, E.8.2. Stenomediteranske čiste vazdazelene šume i makija crnike
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Staništa istočnog plavca suhi su travnjaci i kamenjari, čistine u šumama, a često ga se može vidjeti uz rubove cesta i pruge. Ženke odlažu jajašca na cvijetu ili lisnoj stapci različitih vrsta usnjača (por. Lamiaceae) kao što je majčina dušica Thymus spp. ili čubar Satureja spp. Gusjenica se hrani cvjetnim dijelovima i razvijenim sjemenkama i izrazito je mirmekofilna. Ima dvije generacije godišnje ovisno o nadmorskoj visini lokaliteta. Prva generacija leti obično od travnja do početka lipnja, a druga od srpnja do kolovoza. U većini literature navodi se da gusjenica druge generacije prezimljuje (Lafranchis, 2004; Tolman i Lewington, 2008).
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      -
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Vrsta je rasprostranjena u istočnoj i jugoistočnoj Europi te preko Turske do Kine.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      Lokalno je rasprostranjena u cijeloj Hrvatskoj, iako je češća u Primorju i Dalmaciji.


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Insecta
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Lepidoptera
    • Porodica
      Lycaenidae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Wiemers, Balletto, Dincă, Fric, Lamas, Lukhtanov, Munguira, L., van Swaay, A.M., Vila, Vliegenthart, Wahlberg & Verovnik (2020-10-12 10:23:00) An updated checklist of the European Butterflies (Lepidoptera, Papilionoidea)
    • Ostala hrvatska imena
      -
    • Strana imena
      Eastern Baton Blue (engleski)
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • -