CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Grahorkin plavac

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002561

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(NT -)

Datum procjene
01.12.2015.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Šašić, M., Mihoci, I., Kučinić, M. (2015): Polyommatus thersites (Cantener, 1835) (HRCP002561). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2561. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Martina Šašić
    Iva Mihoci
    Mladen Kučinić
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Najmanje zabrinjavajuća - LC ver 3.1 (van Swaay i sur. 2010)
  • Mediteranska procjena
    Najmanje zabrinjavajuća - LC ver 3.1 (van Swaay i sur. 2014)
  • IUCN razlog promjene
    Ostalo
  • Napomena uz razlog promjene
    Prva procjena vrste
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    Ovo je jedna od rijetkih vrsta u Hrvatskoj o čijoj biologiji malo toga znamo. Vrsta dolazi na malom broju nalazišta, o čijem se stanju i izvorima ugroze ne zna mnogo. Najvažniji su uzroci ugroženosti grahorkinog plavca izolacija i fragmentacija staništa uslijed intenziviranja poljoprivredne proizvodnje.
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    1.1 Stambena i urbana područja, 2.1 Jednogodišnje i višegodišnje nedrvne kulture, 7.3 Ostale preinake ekosustava, 11.5 Drugi utjecaji
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Ovo je jedna od rijetkih vrsta u Hrvatskoj o čijoj biologiji malo toga znamo. Vrsta dolazi na malom broju nalazišta, o čijem se stanju i izvorima ugroze ne zna mnogo. Najvažniji su uzroci ugroženosti grahorkinog plavca izolacija i fragmentacija staništa uslijed intenziviranja poljoprivredne proizvodnje.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    -
  • Potrebne mjere očuvanja
    1.1. Zaštita područja/površine, 2.1. Upravljanje područjem/površinom, 4.3. Svijest i komunikacija, 6.4. Plaćanja u očuvanju prirode
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Budući da postoji malo podataka o konkretnim izvorima ugroze, potrebno je provesti detaljna istraživanja vrste, nakon čega bi se mogle odrediti detaljnije mjere očuvanja. Poticanje tradicionalne poljoprivrede kao i zaštita staništa grahorkinog plavca u blizini urbaniziranih područja neke su od potencijalnih mjera.
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze, 1.6 Mjere očuvanja, 2.1 Akcijski plan/plan obnove za vrstu, 2.2 Plan upravljanja područjima, 3.1 Trendovi populacije, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Gornja strana krila mužjaka plave je boje, dok su ženke smeđe s narančastim marginalnim rubom na stražnjim krilima. Karakteristika je oba spola nedostatak ocela na bazalnom dijelu donje strane prednjih krila te postojanje androkonija na gornjoj strani krila mužjaka. Slične vrste: Polyommatus icarus (Rottemburg, 1775), Polyommatus icarus f. icarinus. Grahorkin plavac Polyommatus thersites Cant. razlikuje se od običnog plavca P. icarus Rott. po nedostatku ocela s donje strane prednjih krila. To se morfološko svojstvo ne može primijeniti kod forme icarinus Scriba običnog plavca. Forma se razlikuje u tome što su dvije ocele u postdiskalnom polju donje strane prednjih krila položene u lijevom luku, a ne okomite kao kod grahorkinog plavca. Prednja je strana krila kod P. thersites mat ljubičasto-plave boje, dok je kod P. icarus izrazito svijetlo plava. Mužjak vrste P. thersites na gornjoj strani prednjih krila ima vidljive androkonije. Najsigurnije je determinacijsko svojstvo ipak građa genitalnog aparata (Hesselbarth i sur., 1995a; Hesselbarth i sur., 1995b; Lafranchis, 2004).
  • Staništa
    B.2.1.1. Gorska, pretplaninska i planinska točila, C.3. Suhi travnjaci, C.4.1. Planinske rudine
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Vrsta je rasprostranjena na suhim, toplim i kamenitim staništima na karbonatnoj podlozi te različitim tipovima livadnih staništa ili napuštenim poljoprivrednim površinama. Biljke hraniteljice gusjenice sjetvena su grahorka Onobrychis viciifolia i jednogodišnja grahorka Onobrychis caput-galli, dok neki autori navode da je vrsta isključivo monofagna i ovisna o prisutnosti sjetvene grahorke. I kod ove vrste postoji fakultativna povezanost gusjenica s mravima vrsta Lasius alienus i Myrmica scabrinodis. Odrasli leptiri grahorkinog plavca javljaju se u dvije generacije godišnje, od travnja do lipnja i od lipnja do kraja rujna. Vrsta prezimljuje kao gusjenica. Leptiri su rasprostranjeni do visine od 1700 m.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Grahorkin plavac zapadno je palearktičke rasprostranjenosti. Javlja se od Maroka, južnog Portugala, Španjolske, Francuske do Njemačke i europskog dijela Turske. Vrsta je izumrla u Belgiji.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    U Hrvatskoj je rasprostranjena u središnjoj Hrvatskoj (zagrebačko područje, Zagorje), u porječju Kupe, Primorju i u Dalmaciji.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Insecta
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Lepidoptera
  • Porodica
    Lycaenidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    -
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Chapman's Blue (engleski)
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • -