CRVENI POPIS
NatragAssmanova riđa
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP002582
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(DD -)
Datum procjene
01.12.2015.
Prethodne procjene
Citat
Šašić, M., Mihoci, I., Kučinić, M. (2015): Melitaea britomartis Assmann, 1847 (HRCP002582). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2582. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Martina Šašić
Iva Mihoci
Mladen Kučinić
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Gotovo ugrožena - NT A2c ver 3.1 (van Swaay i sur. 2010) - Mediteranska procjena
Neprikladna za procjenu - NE ver 3.1 (van Swaay i sur. 2014) - IUCN razlog promjene
Ostalo - Napomena uz razlog promjene
Prva procjena vrste
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
Asmanova riđa ugrožena je u Hrvatskoj, kao i mnoge livadne vrste s dva procesa koji uništavaju livadne tipove staništa. Prvi je u odvijanju sukcesija uslijed prestanka tradicionalnih poljodjelstvenih aktivnosti (košnja, tradicionalno stočarstvo), a drugi uslijed intenzivnih poljodjelstvenih aktivnosti (pretvaranje livada u oranice, intenzivna košnja). - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
2.1 Jednogodišnje i višegodišnje nedrvne kulture, 2.3.2 Ispaša, uzgoj stoke na rančevima ili farmama malog razmjera, 2.3.3 Agroindustrijska ispaša, uzgoj stoke na rančevima ili farmama, 7.3 Ostale preinake ekosustava, 11.2 Suše - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Asmanova riđa ugrožena je u Hrvatskoj, kao i mnoge livadne vrste s dva procesa koji uništavaju livadne tipove staništa. Prvi je u odvijanju sukcesija uslijed prestanka tradicionalnih poljodjelstvenih aktivnosti (košnja, tradicionalno stočarstvo), a drugi uslijed intenzivnih poljodjelstvenih aktivnosti (pretvaranje livada u oranice, intenzivna košnja). - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
- - Potrebne mjere očuvanja
2.1. Upravljanje područjem/površinom, 4.3. Svijest i komunikacija, 6.4. Plaćanja u očuvanju prirode - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Održavanje livadnih staništa poticanjem tradicionalne poljoprivrede omogućit će i opstanak ovog leptira. Potrebno je provesti i detaljna istraživanja u svrhu utvrđivanja detaljne rasprostranjenosti populacija. - Potrebna istraživanja
1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze, 1.6 Mjere očuvanja, 2.1 Akcijski plan/plan obnove za vrstu, 2.2 Plan upravljanja područjima, 3.1 Trendovi populacije, 3.4 Trendovi staništa - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Gornja strana krila je svijetlo smeđa do crvenkasta s izraženim crnim šarama. Bazalni dijelovi krila prekriveni su izraženim kompaktnim smeđim područjem. Donja je strana prednjih krila svijetlo smeđe do smeđe-crvenkaste boje, dok je donja strana stražnjih krila sa šarama (bijele, svijetlo smeđe, crvenkasto-smeđe), koje omeđuju crne tanke linije. Slične vrste: Melitaea aurelia Nickerl, 1850, vidi razlike pod vrstom M. aurelia - Staništa
C.2. Higrofilni i mezofilni travnjaci, C.3. Suhi travnjaci - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Stanište su različite livade, suhe i vlažne, šumske čistine s biljkama hraniteljicama: suličasti trputac Plantago lanceolata, širolistna čestoslavica Veronica teucrium, mali šuškavac Rhinanthus minor. Leptir polaže sjajna, svijetlo zelena jajašca s donje strane listova ovipozicijskih biljaka u nakupinama. Prezimljuje u stadiju gusjenice, koja je tamno smeđa do crna s bjelkastim izbočinama, zapredena između listova biljki. Zakukuljuje se u proljeće ili rano ljeto, ovisno o broju generacija. U sjevernoj i srednjoj Europi ima jednu generaciju, a u južnoj Europi dvije. Imago se pojavljuje od svibnja do kolovoza, a ako ima dvije generacije druga se pojavljuje krajem srpnja (Tolman i Lewington, 2008). - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Euroazijski rasprostranjena vrsta. U Europi areal obuhvaća samo njen središnji dio (Njemačka, Poljska, Češka, Slovačka, Rumunjska). Lokalno je rasprostranjena u Italiji, Sloveniji, Hrvatskoj, Bugarskoj i Finskoj. Azijski dio areala obuhvaća Sibir, Mongoliju, dijelove Kine i Koreju. - Nacionalna rasprostranjenost
U Hrvatskoj je lokalno rasprostranjena (rub areala), zabilježena je samo u Gorskom kotaru i na Velebitu.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Insecta - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Lepidoptera - Porodica
Nymphalidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Eliasson, Ryrholm, Holmer, Jilg & Gärdenfors (1900-01-01 00:00:00) Nationalnyckeln till Sveriges flora och fauna. Fjärilar: Dagfjärilar. Hesperiidae-Nymphalidae
Eliasson, U, Ryrholm, Holmer, Jilg & Gärdenfors (2005) Nationalnyckeln till Sveriges flora och fauna. Dagfjärilar. Hesperiidae-Nymphalidae
Fjärilar (Ragnar Hall) (2004) [Titel saknas]
Fjärilar (Ragnar Hall) (2004-03-08 00:00:00) [Titel saknas]
Gärdenfors (ed.) (1900-01-01 00:00:00) The 2010 Red List of Swedish Species
Gärdenfors (ed.) (2010) Rödlistade arter i Sverige 2010
Gärdenfors (ed.), U. (1900-01-01 00:00:00) Rödlistade arter i Sverige 2005
Gärdenfors (ed.), U. (2005) Rödlistade arter i Sverige 2005
- Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
Assmann’s Fritillary (engleski) - Locus typicus
-
- Bibliografija
- -