CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Vrsta Rhinanthus rumelicus Velen. (FOTO J. Topić)

žljezdasti šuškavac

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002595

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN (CR) A4ac; B1a+2ab(ii,iii,iv,v))

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Topić, J., Andreškić, A., Cigić, P. (2005): Rhinanthus rumelicus Velen. (HRCP002595). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2595. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Jasenka Topić
  • Suradnik/ci
    Anita Andreškić
    Petra Cigić
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    2.1 Jednogodišnje i višegodišnje nedrvne kulture, 4.1 Ceste i željezničke pruge, 7.3 Ostale preinake ekosustava, 12 Druge mogućnosti
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Uzroci ugroženosti: veliko smanjenje travnjačkih površina u donjoj Posavini, djelomično zbog pretvaranja u oranice, djelomično zbog obrastanja u progresivnoj vegetacijskoj sukcesiji, a djelomično zbog gradnje autoceste Zagreb-Lipovac. Uzroci ugroženosti prema IUCN klasifikaciji: 1.1.3. Promjene u poljoprivredi, 3.3.5. Gubitak staništa, 8. Ostalo (prirodna progresivna vegetacijska sukcesija)
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Mjere zaštite nisu poduzimane.
  • Potrebne mjere očuvanja
    1.2. Zaštita resursa i staništa
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    -
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Žljezdasti šuškavac je poluparazitska biljka, visoka do 60 cm, uspravne stabljike, jednostavne ili razgranjene, ponekad crno iscrtkane i u gornjem dijelu žlijezdasto-dlakave. Listovi su lancetasti ili jajasti, nazubljena ruba. Cvjetovi su u terminalnom klasu sličnom grozdu. Pricvjetni listovi su trokutasto-jajasti, sa zupcima koji se jedva smanjuju prema vrhu. Čaška je, čak i na plodu, gusto do rijetko žlijezdasto-dlakava. Vjenčić je žut, dužine do 20 mm s gornjom usnom koja završava s dva zubića, a donja usna je malo kraća od gornje i na rubu podijeljena na tri odsječka. Prema životnom je obliku terofit. Cvjeta u svibnju. Pripada dacijsko-balkanskom flornom elementu. U Hrvatskoj je flori taj poluparazitski rod zastupljen s 12 vrsta.
  • Staništa
    C.3.1. Subkontinentalni suhi travnjaci, C.3.3. Subatlantski mezofilni travnjaci i brdske livade na karbonatnim tlima
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Rhinanthus rumelicus je karakteristična vrsta asocijacije Rhinantho-Filipenduletum (sveza Arrhenatherion, red Arrhenatheretalia, razred Molinio-Arrhenatheretea). Ta je travnjačka zajednica razvijena u donjoj Posavini, na staništu koje je izvan dohvata poplavnih voda, ljeti veoma suho, na što florističkim sastavom upućuju i neke vrste iz razreda Festuco-Brometea. Uz edafske uvjete tu je i poseban fitogeografski položaj, na razmeđi dviju provincija, mezijske na istoku, koju u klimazonalnoj vegetaciji predstavlja sveza Quercion frainetto, te ilirske na zapadu sa svezom Carpinion betuli. Prijelazno područje ne ogleda se samo u spomenutim šumskim nego i u svim ostalim tipovima vegetacije. Travnjaci Rhinantho-Filipenduletum služe kao košanice i ujedno kao ekstenzivni pašnjaci. Na njima seljani također sakupljaju jagode budući da je Fragaria viridis Duchesne jedna od dominantnih vrsta. Stanište prema CORINE klasifikaciji: 34.3 Trajni gusto obrasli travnjaci i srednjoeuropske stepe (Festuco-Brometea), 38.2511 Slavonske mezofilne košanice žljezdastog šuškavca i gomoljaste končare. GLCC/SSC. 14.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    ↓ populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost u Europi: Al Bu Ct Cz Hu Mc Rm Rs(W) SC(S) Sv.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Bosutska Posavina. Lokaliteti: Gundinci, Babina Greda, Divoševci (usmeno priopćenje J.Topić), Ivankovo, Vrpolje. Bila je rasprostranjena samo u donjoj Posavini, uz autocestu Slavonski Brod–Lipovac, s njezine južne i sjeverne strane, omeđena područjem između sela Divoševci i šumskog bazena Spačva, u smjeru od zapada prema istoku, a najsjevernije do Vrpolja. Danas su ostale samo neznatne površine tih livada, mozaično uklopljene između šuma, cesta i oranica.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Magnoliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Lamiales
  • Porodica
    Orobanchaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    -
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    rumelijski škrobotec (slovenski)
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • HIRC, D. (1904b): Revizija hrvatske flore (Revisio florae Croaticae). Rad Jugoslav. Akad. Znan. 158:171–221.
    ILIJANIĆ, LJ. (1968): Die Ordnung Molinietalia in der Vegetation Nordostkroatiens. Acta Bot. Croat. 26/27:161–180.
    ŠUTIĆ-SUHIĆ, V. (1952): Prilog poznavanju flore jednog dijela Zagrebačke gore s kratkim osvrtom na vegetaciju. Diplomski rad, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
    ZAHIROVIĆ, Ž. (2000): Rijetke i ugrožene biljne vrste sjeveroistočne Hrvatske. Magistarski rad, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.