CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Vrsta Carex panicea L. (FOTO J. Topić)

prosasti šaš

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002609

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU A4c)

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Marković, Lj., Alegro, A., Andreškić, A., Cigić, P. (2005): Carex panicea L. (HRCP002609). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2609. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ljerka Marković
  • Suradnik/ci
    Antun Alegro
    Anita Andreškić
    Petra Cigić
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Gubitak staništa isušivanjem.
  • Postojeće mjere očuvanja
    4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Nisu poduzimane. Svojta je posredno zaštićena na lokalitetima u nacionalnom parku Plitvička jezera i u parkovima prirode Lonjsko polje i Velebit.
  • Potrebne mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    -
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Prosasti šaš je 15–40(–90) cm visoka trajna biljka, sa do 10 cm dugim, tankim podzemnim vriježama. Stabljika je debela oko 1 mm, uspravna ili na vrhu prevješena, glatka, neizrazito trobrida, a listove nosi samo pri bazi. Bazalni rukavci su svijetlosmeđi do smeđi. Listovi su plosnati, široki 1–4(–6) mm, kraći od stabljike, prema vrhu se naglo suzuju, prilično su hrapavi po rubovima, boje su sivozelene do plavozelene. Ovojni listovi cvata priliježu uz stabljiku, zeleni su, kraći od cvata, najdonji s 1–2 cm dugim rukavcem, gornji s kraćim rukavcima. Cvat je dug 5–10(–20) cm, sastoji se od jednog vršnog muškog klasića i 1–2(–3) postrana ženska klasića. Svi su klasići međusobno udaljeni. Ženski klasići su uspravni, na stapci (stapka najdonjega klasića duga je 1–3 cm, rijetko do 10 cm i djelomično skrivena u rukavcu), valjkasti, dugi 2–3 cm, široki 5–6 mm, rahli. Muški klasići su na stapkama, valjkasti, uspravni, dugi 1–2 cm, široki 3–4 mm. Pljevice ženskih cvjtova su jajaste, ušiljene, duge 2,5–3 mm, široke 2 mm, crvenosmeđe do crnkaste, sa širokom, zelenom ili svijetlosmeđom prugom po sredini i uskim bijelokožičastim rubom. Pljevice muških cvjetova uglavnom su uže i duže, duge oko 4 mm i široke oko 1,5 mm. Vrećice su ovalne do kuglasto jajaste, napuhane, neznatno trobride, duže od pljeva, duge 3.5–4 mm, široke 2 mm, sa 2–3 uzdužna rebra na bridovima. Vrećica ima na vrhu kratak, kos, ravno odrezan kljun, zelen, kasnije svijetlosmeđ ili crvenosmeđ i gladak. Njuške ima tri. Plod je obrnuto jajast, trobrid, dug 2 mm, širok 1,5 mm, smeđožute boje. Biljka je svjetla (samo iznimno na manje od 40% relativnog osvjetljenja). Broj kromosoma je 2n=32. Cvjeta od travnja do lipnja, a pojedinačno i do listopada. Prema životnom je obliku hemikriptofit.
  • Staništa
    C.1.1.1. Bazofilni cretovi (niski cretovi), C.2.2.1. Poplavne livade ošaka
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Prosasti šaš uspijeva na vlažnim livadama, niskim cretovima, uz rubove potoka, jaraka, vlažnih putova; na trajno vlažnim, manje ili više hranivima bogatim, bazama siromašnim do bazama bogatim, neutralnim do umjeremo kiselim močvarnim humusnim tlima. Najbolje raste u zajednicama reda Molinietalia i svezi Caricion davalianae. Stanište prema CORINE klasifikaciji. 37.3 Oligotrofni vlažni travnjaci (Cnidion), 54.2 Niski bazofilni cretovi. GLCC/SSC. 21.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    ↓ populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost u Europi. Albanija, Austrija s Lihtenštajnom, Azori, Belgija, Britanija, uključujući Orkney, Zetland i Isle of Man; isključujući Channel Islands i Sjevernu Irsku, Bugarska, Korzika, Hrvatska, Češka, Danska, Faeröer, Finska, uključujući Ahvenanmaa (Aaland Islands), Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Njemačka, Grčka, isključujući otoke Karpathos, Kasos i Gavdhos i one koji su izvan Europe kako je definirano u Flora Europaea, Irska; Republika Irska i Sjeverna Irska, Švicarska, Nizozemska (Holandija), Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke, Mađarska, Island, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Portugal, Makedonija, Norveška, Poljska, Rumunjska, područje bivšega SSSR-a (sjeverno područje: artička Europa, Karelo-Lapland, Dvina-Pecora; baltičko područje: Estonija, Letonija, Litva, Kaliningradskaja Oblast; centralno područje: Ladoga-Ilmen, gornja Volga, Volga-Kama, gornji Dnjepar, Volga-Don, Ural; jugozapadno područje: Moldavija, srednji Dnjepar, Crno more, gornji Dnjestar; jugoistočno područje: donji Don, donja Volga, Transvolga), Srbija, Švedska, uključujući Öland i Gotland, Slovenija.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Zapadnopanonska makroregija, baranjska mezoregija, mezoregija slavonskog međurječja, planinska makroregija. Lokaliteti. Benkovo, okolica Bilja, Budinšćina, Bunovac, Donje Strahinje, Dubovac, Ervenik Gornji, Fužine, Gorjak, okolica Gospića, Grubišin dolac, Hrašće, Jasenovac, Jesenje, Kalnička gora, okolica Karlovca, Konjšćina, Krapina, Križišće, Krupa, Lug, Lukavec, Luščić, Mačkovac, Malogorsko, Mece, Medak, Mokrice, Mraclin, Orlovac, Ozalj, Pešćenica (Turopolje), Plitvička jezera, Podolje, Požega, Rječice, okolica Samobora i Siska, Strahinšćica, Štirovačka poljana, Trnovac, Trstenik (usmeno priopćenje J. Topić), Vagan, Velebitske Oštarije, Vukomeričke gorice, Zabok, okolica Zagreba, Zrinska gora.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Liliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Poales
  • Porodica
    Cyperaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Böcher, T.W., Holmen, K. & Jakobsen, K. (1978). P. Haase & Søns Forlag, Copenhagen, Denmark ISBN 87-559-0385-1
    Jørgensen PM, Weidemann E, Fremstad E. (2016). Flora Norvegica av JE Gunnerus. På norsk og med kommentarer. ISBN 978-82-8322-077-3. Page: 190.
    Karlsson (2004-03-19 00:00:00) Förteckning över svenska kärlväxter
    USDA Natural Resources Conservation Service (NRCS) PLANTS Database (2021zs), https://plants.usda.gov/home/plantProfile?symbol=CAPA30
    Van der Meijden, R. (2005)
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Carnation Sedge (engleski), laiche faux panic (francuski), Hirse-Segge (njemački), proseni šaš (slovenski), carice migliacea (talijanski)
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • DEGEN, A. (1936): Flora Velebitica I. Band. Ungar. Akad. Wiss., Budapest.
    FORENBACHER, A. (1908b): Vegetacione formacije zagrebačke okoline. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 175:1–80.
    FORENBACHER, S. (1990): Velebit i njegov biljni svijet. Školska knjiga, Zagreb.
    HORVATIĆ, S., ILIJANIĆ, LJ., MARKOVIĆ-GOSPODARIĆ, LJ. (1970): O biljnom pokrovu Slavonije. Zb. rad. I. Znanst. sabora Slavonije i Baranje, 287–318.
    HULINA, N. (1989a): Prikaz i analiza flore u području Turopolja. Acta Bot. Croat. 48:141–160.
    ILIJANIĆ, LJ. (1988): Über die Grundwasserverhältnisse unter einigen Wiesengesellschaften in Nordwestkroatien. Acta Bot. Croat. 47:41–61.
    ILIJANIĆ, LJ., STANČIĆ, Z., TOPIĆ, J., ŠEGULJA, N. (1998): Distribution and phytosociological relationship of snake’s-head (Fritillaria meleagris L.). Acta Bot. Croat. 57: 65–88.
    ILIJANIĆ, LJ., TOPIĆ, J. (2000): Poaceae. In Nikolić, T. ed.: Popis flore Hrvatske, 3. dio. Flora Croatica. Index Florae Croaticae. Pars 3. Nat. Croat. 9(Suppl. 1):130–149.
    REGULA-BEVILACQUA, LJ. (1980): Livadne zajednice razreda Molinio-Arrhenatheretea Tx. 1937 na Strahin{~ici. Acta Bot. Croat. 39:131–140.
    STANČIĆ, Z. (1994): Prikaz i analiza flore okolice Konjšćine (Hrvatska). Acta Bot. Croat. 53:125–140.
    ŠEGULJA, N. (1977b): Nove zajednice sveze Calthion na području Vukomeričkih gorica. Acta Bot. Croat. 36:119–124.
    ŠEGULJA, N., ILIJANIĆ, LJ., MARKOVIĆ, LJ. (1998): Prikaz i analiza flore Zrinske gore. Acta Bot. Croat. 55/56:65–99.