CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

kljunasti šaš

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002611

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU A4c)

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Marković, Lj., Nikolić, T., Alegro, A., Andreškić, A., Cigić, P. (2005): Carex rostrata Stokes ex With. (HRCP002611). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2611. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ljerka Marković
    Toni Nikolić
  • Suradnik/ci
    Antun Alegro
    Anita Andreškić
    Petra Cigić
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Gubitak staništa isušivanjem.
  • Postojeće mjere očuvanja
    4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Nisu poduzimane. Svojta je posredno zaštićena na lokalitetima u Ramsarskom području-donji tok Neretve.
  • Potrebne mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    -
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Kljunasti šaš je 25–80(–100) cm visoka trajna biljka, s dugim, svijetlosmeđim, do 2 mm debelim podzemnim vriježama. Stabljika je uspravna ili samo u gornjem dijelu ponešto prevješena, tupo trobrida, kraća od listova, snažna, debela oko 2 mm, glatka, a samo u cvatu manje ili više hrapava. Listovi su epistomatski, manje ili više žljebasti, kruti, naglo suženi pri vrhu, široki 2–6(-10) mm, s gorne strane svijetlozeleni, s donje sivozeleni do plavozeleni, s gornje strane i po rubovima hrapavi. Bazalni rukavci su smeđi do tamnosmeđi, s purpurnim prijelazima, slabo se mrežasto raspadaju, rešetkasto su ožiljeni. Ovojni su listovi cvata poput listova stabljike, s vrlo kratkim rukavcem, a dužinom premašuju cvat. Cvat je s (1–)2–4 vršnih muških i 2–5 ženskih klasića. Ženski klasići su međusobno razmaknuti, sjedeći ili na kratkim stapkama (najdonji na 1–2 cm dugoj stapci), uspravni ili pomalo viseći, valjkasti, dugi 30–60(–110) mm, široki 6–8(–10) mm i gusti. Muški klasići su sjedeći, samo vršni na stapci, linealni, dugi 20–60(–80) mm, široki 1–3 mm. Pljevice ženskih cvjetova su duguljasto jajaste, tupe ili šiljaste, kraće od vrećica, duge (2–)3–4 mm, široke 1 mm, svijetlosmeđe do crvenosmeđe sa žutom ili zelenom središnjom prugom. Pljevice muških cvjetova su duge 4–5 mm, svjetlije od ženskih, sa širim kožičastim rubom. Vrećice su stršeće, duge 3–5 mm, kuglaste do jajaste, napuhane, s 1–1,5(–2) mm dugim, tankim, kratko dvozupčastim kljunom; s izrazitim uzdužnim rebrima, gole, žutozelene do svijetlosmeđe, sjajne. Ima tri njuške. Plod je obrnuto jajast do kuglast, trobrid, manji od vrećice, dug oko 2 mm, širok oko 1mm, smeđ i često sterilan. Biljka je punog svjetla, pokazatelj slabo kiselih, siromašnih tala, sa sirovim humusom i tresetom. Pokazatelj je izmjenične vlažnosti (podnosi dužu odsutnost vodenog pokrivača), uglavnom je široko rasprostranjena (brdski pojas, često i niže ili u subalpskom pojasu). Broj kromosoma je 2n=60, 72, 74, 76, 82. Cvjeta u svibnju i lipnju. Prema životnom je obliku hemikriptofit.
  • Staništa
    A.4.1.2. Visoki šaševi i šiljevi
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Kljunasti šaš uspijeva na obalama voda siromašnijim hranivima, na cretnim livadama, cretovima, na vlažnim, hranivima umjereno bogatim, vapnencem uglavnom siromašnim i kiselim tresetno muljevitim, tresetnim i pjeskovitim tlima. Karakteristična je vrsta asocijacije Caricetum rostratae, raste i u drugim zajednicama visokih šaševa (sveza Magnocaricion), na hranivima siromašnijim staništima. Stanište prema CORINE klasifikaciji. 53.21 Zajednice velikih šaševa (Magnocaricion). GLCC/SSC. 12, 21.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    ↓? populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje, populacijski trendovi su nepoznati ili podaci nisu pouzdani
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost u Europi. Albanija, Austrija s Lihtenštajnom, Belgija, Britanija, uključujući Orkney, Zetland i Isle of Man; isključujući Channel Islands i Sjevernu Irsku, Bugarska, Korzika, Hrvatska, Češka, Danska, Faeröer, Finska, uključujući Ahvenanmaa (Aaland Islands), Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Njemačka, Grčka, isključujući otoke Karpathos, Kasos i Gavdhos i one koji su izvan Europe kako je definirano u Flora Europaea, Irska; Republika Irska i Sjeverna Irska, Švicarska, Nizozemska (Holandija), Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke, Mađarska, Island, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Makedonija, Norveška, Poljska, Rumunjska, područje bivšega SSSR-a (sjeverno područje: artička Europa, Karelo-Lapland, Dvina-Pecora; baltičko područje: Estonija, Letonija, Litva, Kaliningradskaja Oblast; centralno područje: Ladoga-Ilmen, gornja Volga, Volga-Kama, gornji Dnjepar, Volga-Don, Ural; jugozapadno područje: Moldavija, srednji Dnjepar, Crno more, gornji Dnjestar; jugoistočno područje: donji Don, donja Volga, Transvolga), Srbija, Švedska, uključujući Öland i Gotland, Slovenija.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Uglavnom u dolinama rijeka zapadnopanonske i isto~nopanonske makroregije, a drugdje rijetko. Lokaliteti. Okolica Karlovca, Lipovljani, Luščić, dolina Neretve, Nova Gradiška, Rakovac, Vrbovsko, Vukomeričke gorice, okolica Vukovara.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Liliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Poales
  • Porodica
    Cyperaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    -
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Bottle Sedge (engleski), laiche á utricules contractés en bec (francuski), Schnabel-Segge (njemački), kljunasti šaš (slovenski), carice rigonfia (talijanski)
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • ILIJANIĆ, LJ., TOPIĆ, J. (2000): Poaceae. In Nikolić, T. ed.: Popis flore Hrvatske, 3. dio. Flora Croatica. Index Florae Croaticae. Pars 3. Nat. Croat. 9(Suppl. 1):130–149.
    PANJKOVIĆ, B. (1989): Flora Baranje (frekvencija, abundancija biljnih svojti i fitogeografska analiza). Magistarski rad, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
    PLAVŠIĆ-GOJKOVIĆ, M., GAŽI-BASKOVA, V. (1977): Rezultati istraživanja vegetacije na trajnim plohama u G.J. »Josip Kozarac« (Lipovljani). Acta Biol. Iugosl. Ekologija serija D. 12(1):7–17.
    ROSSI, LJ. (1924): Građa za floru južne Hrvatske. Prir. Istraž. Hrvatske Slavonije 15:1–217.
    SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1869): Flora Croatica. Zagrabiae.
    ŠEGULJA, N. (1977a): Analiza flore Vukomeričkih gorica. Acta Biol. Iugosl. Biosistematika serija G. 3(1):45–59.
    VISIANI, R. (1852): Flora Dalmatica, Vol. III (sive enumeratio stirpium vascularium quas hactenus in Dalmatia lectas et sibi observatas). Apud Fridericum Hofmeister, Lipsiae.