CRVENI POPIS
NatragVrsta Cyperus michelianus (L.) Link (FOTO J. Topić)
dvostupka
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP002670
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU A4c; B1ab(ii,iii)+2b(iiii))
Datum procjene
01.01.2005.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Marković, Lj., Nikolić, T., Alegro, A., Andreškić, A., Cigić, P. (2005): Cyperus michelianus (L.) Link (HRCP002670). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2670. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Ljerka Marković
Toni Nikolić
- Suradnik/ci
Antun Alegro
Anita Andreškić
Petra Cigić
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 12.1 Druga ugroza - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Nestanak staništa isušivanjem voda ili utvrđivanjem obala. - Postojeće mjere očuvanja
4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Nisu poduzimane. Svojta je posredno zaštićena na lokalitetima parka prirode Lonjsko polje i u Ramsarskom području–donji tok Neretve. - Potrebne mjere očuvanja
1. Zaštita kopna/voda - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
- - Potrebna istraživanja
1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.4 Trendovi staništa - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Cyperus michelianus je 2–15(–20) cm visoka, jednogodišnja biljka koja raste u gustim busenovima. Stabljike su brojne, uspravne ili koso uzdignute, rijetko se uzdižu iz polegle baze, vitke, pri bazi zadebljale, debele oko 1 mm, spljošteno trobride, a listove nose samo u bazalnom dijelu. Rukavci donjih listova su purpurno crveni. Listovi su kraći ili dulji od stabljike, široki 1–2 mm, mlohavi, naglo se suzuju u dugi ušiljeni vrh. Cvat ima 3–8 ovojnih listova, donji su uglavnom stršeći, dugi i više od 10 cm. Cvat je veoma gusta jajasta ili kuglasta glavica s mnogo klasića, duga oko 1 cm, široka 6–12 mm. Klasići su produljeno suličasti, stisnuti, dugi 4 mm, široki 1–2 mm, s 8–16 cvjetova. Os klasića je usko okriljena. Pljevice su poredane zavojito, produljeno suličaste do produljeno jajaste, sa 3–5 slabo izraženih žila, naglo sužene u uski šiljak, dulje od ploda, 1–2 mm duge, široke 0,5 mm, bjelkaste sa zelenom prugom na hrptu. Prašnika ima najčešće dva (1–3) Njuški ima dvije (-3). Plod je duguljast ili produljeno ovalan, ušiljen, trobrid ili stisnut, oštrih bridova, dug oko 1 mm, svijetlosmeđ, točkaste površine. Cvjeta od srpnja do rujna. Prema životnom je obliku terofit. - Staništa
A.4.2.1. Niski šiljevi - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Raste na golim, muljevitim ili pjeskovitim obalama jezera, ribnjaka i rijeka. Pretežno u zajednicama sveze Nanocyperion. Stanište prema CORINE klasifikaciji. 22.321 zajednice niskih šiljeva. GLCC/SSC. 12. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
↓ populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Rasprostranjenost u Europi. Austrija s Lihtenštajnom, Bugarska, Hrvatska, Češka, Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Njemačka, Grčka, isključujući otoke Karpathos, Kasos i Gavdhos i one koji su izvan Europe kako je definirano u Flora Europaea, Mađarska, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Portugal, Poljska, Rumunjska, područje bivšega SSSR-a (centralno područje: Ladoga-Ilmen, gornja Volga, Volga-Kama, gornji Dnjepar, Volga-Don, Ural; jugozapadno područje: Moldavija, srednji Dnjepar, Crno more, gornji Dnjestar; jugoistočno područje: donji Don, donja Volga, Transvolga), Srbija, Slovenija. - Nacionalna rasprostranjenost
Uglavnom zapadno-panonska makroregija, rijetka poznata nalazišta u dravsko-dunavskoj nizini i južnoprimorskoj mezoregiji. Lokaliteti. Kalnik (nizine oko gorja), okolica Karlovca, Kopački rit, Križevci, Lonja, Lovrečina, Metković, Mičevci, Pisarovina i Trakošćan (usmeno priopćenje J. Topić), Valpovo, okolica Zagreba.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Liliopsida - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Poales - Porodica
Cyperaceae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
- - Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
Michelis Zypergras (njemački) - Locus typicus
-
- Bibliografija
-
ANONYMUS (1995): Convention on the Conservation of European Wildlife and Natural Habitats. Standing Committee Recommendation No. 44 (1995) on the conservation of some threatened plants in Central Europe (Adopted by the Standing Committee on 24 March 1995). Council of the European Communities, 1–7.
ANONYMUS (1999): Danube Pollution Reduction Programme. Evaluation of Wetlands and Floodplain Areas in the Danube River Basin. Final report 27 May 1999. Prepared by WWF Danube-Carpathian-Programme and WWF-Auen-Institut (WWF-Germany). UNDP/GEF Assistance, Programme Coordination Unit.
GOSPODARIĆ, LJ. (1958): Novi prilog flori okolice Zagreba. Acta Bot. Croat. 17:151–157.
HORVATIĆ, S. (1931b): Die verbreitetsten Pflanzengesellschaften der Wasserund Ufervegetation in Kroatien und Slavonien. Acta. bot. Inst. bot. Univ. Zagreb. 6:91–108.
ILIJANIĆ, LJ., TOPIĆ, J. (2000): Poaceae. In Nikolić, T. ed.: Popis flore Hrvatske, 3. dio. Flora Croatica. Index Florae Croaticae. Pars 3. Nat. Croat. 9(Suppl. 1):130–149
ROSSI, LJ. (1924): Građa za floru južne Hrvatske. Prir. Istraž. Hrvatske Slavonije 15:1–217.
TOPIĆ, J. (1989): Vegetation of the Special Zoological Reserve of Kopački Rit. Hydrobiologia 182:149–160.