CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Vrsta Cyperus serotinus Rottb. cvat (FOTO: J. Topić)

kasni oštrik

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002671

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU (DD) A4c; B2b(iii))

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Marković, Lj., Nikolić, T., Alegro, A., Andreškić, A., Cigić, P. (2005): Cyperus serotinus Rottb. (HRCP002671). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2671. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ljerka Marković
    Toni Nikolić
  • Suradnik/ci
    Antun Alegro
    Anita Andreškić
    Petra Cigić
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Gubitak staništa isušivanjem močvara.
  • Postojeće mjere očuvanja
    4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Nisu poduzimane. Svojta je posredno zaštićena na lokalitetima unutar Ramsarskog područja–donji tok Neretve.
  • Potrebne mjere očuvanja
    1. Zaštita kopna/voda
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    -
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Kasni oštrik je trajnica s dugim podzemnim vriježama. Stabljika je visoka (30-)50–120(-150) cm, debela do 5 mm, snažna, stisnuto trobrida, a u donjem dijelu nosi listove. Listovi su otprilike dugi kao i stabljika, pri bazi nabrani, u gornjem dijelu rašireni, hrptasti i dugo ušiljeni. Rukavci su crnosmeđi. Donji listovi katkad plivaju u vodi. Cvat ima 3–5 ovojnih listova od kojih su donji znatno duži od cvata. Cvat gradi 5–7 nejednako dugih (12–20 cm) zraka, koje su razgranjene i nose brojne klasiće. Zrake su s dugim cjevastim, na ušću koso odrezanim predlistićem. Klasići su dugi 6–15(20) mm, debeli 2–3 mm, rahli, sastoje se od 10–30 cvjetova, raspoređenih u 2 reda. Os klasića je uspravna, kruta, četverobrida i okriljena. Pljevice su rahlo raspoređene, široko jajaste, tupe i duže od ploda (> 2 mm duge). Boja im je crvenosmeđa, imaju 5–7 žila i široki svijetlo kožičasti rub. Prašnika ima tri, a tučak ima dvije njuške. Plod je široko obrnuto jajast, plosnato stegnut, do 2 mm dug (oko ¾ dužine ljuske), oko 1,5 mm debeo. Cvjeta od srpnja do rujna. Prema životnom je obliku geofit. U nekim područjima postupaju s njim kao s korovnom svojtom.
  • Staništa
    A.4.1.1.1. Tršćaci obične trske, A.4.2.1. Niski šiljevi
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Raste na vlažnim, povremeno plavljenim obalama slatkih voda, u jarcima, na močvarnim livadama, na pjeskovitim ili muljevitim, ponekada i slabo zaslanjenim tlima. Raste u zajednicama niskih šiljeva i tršćacima. Stanište prema CORINE klasifikaciji. 53.11 Zajednice trske (ScirpoPhragmitetum s.l.), 22.321 Zajednice niskih šiljeva (Nanocyperion). GLCC/SSC. 12, 21.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    ↓ populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost u Europi. Albanija, Austrija s Lihtenštajnom, Bugarska, Korzika, Hrvatska, Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Portugal, Rumunjska, područje bivšega SSSR-a (centralno područje: Ladoga-Ilmen, gornja Volga, Volga-Kama, gornji Dnjepar, Volga-Don, Ural; jugozapadno područje: Moldavija, srednji Dnjepar, Crno more, gornji Dnjestar; jugoistočno područje: donji Don, donja Volga, Transvolga)Srbija, Slovenija, Turska (europski dio), uključujući Gökçeada.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Zapadni dijelovi zapadno-panonske makroregije, sporadični nalazi u sjevernoprimorskoj i južnoprimorskoj mezoregiji. Lokaliteti. Ćepićko polje, Glogovnica (okolica Križevaca), Kalnička gora (dvojben nalaz), Krbava, Moslavina, donja Neretva, kanal SavaOdra, Val Bandon, okolica Varaždina i Zagreba.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Liliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Poales
  • Porodica
    Cyperaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    USDA Natural Resources Conservation Service (NRCS) PLANTS Database (2021auz), https://plants.usda.gov/home/plantProfile?symbol=CYSE5
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Flat Sedge (engleski), souchet de monti (francuski), spätes Zypergras (njemački), blutrote Fingerhirse (njemački), poznocvetna ostrica (slovenski), zigolo tardivo (talijanski)
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • FREYN, J. (1900): Nachträge zur Flora von Istrien. Oesterr. Bot. Z. 50(7):253–257.
    HULINA, N. (1989a): Prikaz i analiza flore u području Turopolja. Acta Bot. Croat. 48:141–160.
    ILIJANIĆ, LJ., TOPIĆ, J. (2000): Poaceae. In Nikoli}, T. ed.: Popis flore Hrvatske, 3. dio. Flora Croatica. Index Florae Croaticae. Pars 3. Nat. Croat. 9(Suppl. 1):130–149.
    ROSSI, LJ. (1930): Pregled flore Hrvatskog primorja. Prir. Istraž. Hrvatske Slavonije 17:1–368.
    SCHLOSSER, J. C. K. (1870): Kalnička gora sa svoje prirodopisne znamenitosti. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 11:146–227.
    SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1869): Flora Croatica. Zagrabiae.