CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Vrsta Desmazeria marina (L.) Druce (FOTO S. BRANA)

sredozemna ljuljolika

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002673

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU (NT) A4c)

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Topić, J., Nikolić, T., Alegro, A., Andreškić, A., Cigić, P. (2005): Desmazeria marina (L.) Druce (HRCP002673). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2673. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Jasenka Topić
    Toni Nikolić
  • Suradnik/ci
    Antun Alegro
    Anita Andreškić
    Petra Cigić
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    1.1 Stambena i urbana područja, 1.3 Turistička i rekreacijska područja
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Uzroci ugroženosti. Nestanak staništa uglavnom zbog razvoja turizma i prateće izgradnje. Populacije su relativno obilne i postojane. Pripisana kategorija ugroženosti ima preventivnu zaštitnu ulogu.
  • Postojeće mjere očuvanja
    4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Nisu poduzimane. Svojta je posredno zaštićena na lokalitetima nacionalnih parkova Kornati i Mljet te parka prirode Telaščica.
  • Potrebne mjere očuvanja
    1. Zaštita kopna/voda
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    -
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Sredozemna ljuljolika je 3–20 cm visoka jednogodišnja biljka. Stabljike su u busenovima ili pojedinačne, uspravne, u donjem dijelu često polegle i razgranjene, tanke, krute, glatke, s malo koljenaca. Lisni rukavci su glatki i rebrasti. Ligule su tupe, na vrhu izrubljene, kožičaste i 0,5–3 mm duge. Listovi nisu dlakavi, prema vrhu se postupno sužavaju, dugi su 1–10 cm i široki 1–3,5 mm, rašireni ili žljebasto savijeni, tamnozeleni, s gornje su strane vrlo fino hrapavi, a s donje glatki. Metlica je nalik na klas, uska, duga 0,5–7 cm, široka 4–12 mm, ukočena, u donjem dijelu razgranjena, s uspravnim ograncima dugim do 1 cm, koji nose do 4 klasića, ili ponekad nerazgranjena, zelena ili purpurna. Os metlice je na leđnoj strani spljoštena, s prednje strane uglasta, stapke klasića su veoma kratke. Klasići u metlici poredani su u dva reda, međusobno se dotiču ili čak djelomično preklapaju, suličasto su duguljasti do duguljasti, lagano bočno stisnuti, dugi 4–9 mm, s 4–12 cvjetića. Donja pljevica je suličasta, s 1–3 žile, duga oko 2,5 mm; gornja jajasta do duguljasta, sa 3 žile, duga oko 3,5 mm. Obuvenci koji nadvisuju pljeve usko su do duguljasto ovalni, tupi, dugi 2,5–3,8 mm, u donjem dijelu obli, iznad hrptasti, gotovo glatki, sa pet žila i uskim kožičastim rubom. Košuljice su malo kraće od obuvenaca, sa dva veoma fino dlakava hrpta. Prašnice su duge 0,5–1 mm. Plod je kraći od obuvenca, čvrsto zatvoren između njega i očvrsle košuljice. Broj kromosoma je 2n=14. Cvjeta od svibnja do srpnja. Prema životnom obliku je terofit. Rod Desmazeria zastupljen je u europskoj flori sa tri vrste, a u Hrvatskoj dolaze dvije (uz sredozemnu ljuljoliku i kruta tvrdulja, Desmazeria rigida (L.) Tutin).
  • Staništa
    F.3. Šljunkovita morska obala, F.4. Stjenovita morska obala
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Raste na pjeskovitim, šljunkovitim i kamenitim staniš- tima uz morsku obalu. Diferencijalna vrsta subasocijacije LolioPlantaginetum commutatae lepturetosum. Stanište prema CORINE klasifikaciji. 17.1 Šljunkoviti neobrasli obalni žalovi, 18.221 Mediteranski klifovi i obalni grebeni. GLCC/SSC. 3, 4.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    → populacija je stabilna
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost u Europi. Azori, Belgija, Baleari, Korzika, Kreta s Karpathos, Kasos i Gavdhos, Hrvatska, Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Grčka, isključujući otoke Karpathos, Kasos i Gavdhos i one koji su izvan Europe kako je definirano u Flora Europaea, Irska; Republika Irska i Sjeverna Irska, Nizozemska (Holandija), Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Portugal, Sardinija, Sicilija, s Pantelleria, Isole Pelagie, Isole Lipari i Ustica; također arhipelag Malte, Turska (europski dio), uključujući Gökçeada.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Mediteranska makroregija. Lokaliteti. Bakarac, Biševo, Bobara, Brač, Cres, Crikvenica, Čiovo, Daksa, Dražica, Dugi otok, Gornja Klada, Grabrova draga, Hvar, Jablanac, rt Kamenjak, Kaprije, Karlobag, Klačenica, Koločep, Korčula, Kornatsko otočje, Kozjak, Krapanj, Krk, okolica Labina, Lastovo, Lišanj, Lokrum, Male Srakane, Mali Lošinj, ušće Mirne, Mljet, Mrkan, Murter, Novi Vinodolski, Pag, Panas, Povilje, Purara, Rab, Rijeka, Rovinj, Selce, Senj, Starigrad, Stinice, Sv. Juraj, Šipan, Šolta, Trumbuja, Ugljan, Velopin, Vis, Zlarin.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Liliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Poales
  • Porodica
    Poaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    -
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Darnel Poa (sengleski), Sea Fern-sedge (engleski), Sea Fern-grass (engleski)
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • ČARNI, A., JOGAN, N. (1998): Vegetation of thermophilic trampled habitats in the Bay of Kvarner. Nat. Croat. 7(1):45–58.
    HEĆIMOVIĆ, M. (1981): Prikaz i analiza flore otoka Šipana. Acta Bot. Croat. 40:205–227
    HORVATIĆ, S. (1934): Flora i vegetacija otoka Paga. Prir. Istraž. Kral. Jugoslavije 19:116–372.
    HORVATIĆ, S. (1963a): Vegetacijska karta otoka Paga s općim pregledom vegetacijskih jedinica Hrvatskog primorja. Prir. istraž. JAZU, ser. Acta biol. 4(33):1–181.
    ILIJANIĆ, LJ., TOPIĆ, J. (2000): Poaceae. In Nikolić, T. ed.: Popis flore Hrvatske, 3. dio. Flora Croatica. Index Florae Croaticae. Pars 3. Nat. Croat. 9(Suppl. 1):130–149.
    PANDŽA, M. (1998a): Flora of the island of Zlarin. Nat. Croat. 7(1):59–78.
    PANDŽA, M. (1998b): Flora of the islands of Krapanj and Prvić. Nat. Croat. 7(4):321–339.
    PANDŽA, M. (1998c): Flora of the island of Murter (Central Adriatic). Acta Bot. Croat. 57:99–122.
    PAVLETIĆ, ZI. (1974): Flora otoka Biševa. Acta Bot. Croat. 33:205–217.
    PAVLETIĆ, ZI. (1992): Sintaksonomska i sinkorološka analiza vegetacije razreda Crithmo-Limonietea Br. Bl. 1947 u Hrvatskom primorju. Acta Bot. Croat. 51:89–94.
    ROSSI, LJ. (1924): Građa za floru južne Hrvatske. Prir. Istraž. Hrvatske Slavonije 15:1–217.
    ROSSI, LJ. (1930): Pregled flore Hrvatskog primorja. Prir. Istraž. Hrvatske Slavonije 17:1–368.
    TRINAJSTIĆ, I. (1966): Dodatak flori otoka Lastova. Acta Bot. Croat. 25:181-184
    TRINAJSTIĆ, I., REGULA-BEVILACQUA, LJ. (1967–1968): Prilog poznavanju flore otoka Korčule. Acta Bot. Croat. 26-27:221–232