CRVENI POPIS
Natragcjeloviti karanfil
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP002675
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU (NT) A3d; B2b(v))
Datum procjene
01.01.2005.
Prethodne procjene
Citat
Topić, J., Nikolić, T., Regula-Bevilacqua, Lj., Đevojić, K. (2005): Dianthus integer Vis. (HRCP002675). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2675. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Jasenka Topić
Toni Nikolić
- Suradnik/ci
Ljerka Regula-Bevilacqua
Katija Đevojić
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
5.2 Sakupljanje kopnenih biljaka - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Moguće sabiranje za hortikulturne potrebe. Pripisana kategorija ugroženosti ima djelomično preventivnu ulogu u zaštiti svojte. - Postojeće mjere očuvanja
4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Nisu poduzimane. Svojta je posredno zaštićena na lokalitetima u granicama nacionalnog parka Sjeverni Velebit i parkova prirode Velebit i Biokovo. - Potrebne mjere očuvanja
1. Zaštita kopna/voda - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
- - Potrebna istraživanja
1.1 Taksonomija, 1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.4 Trendovi staništa - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Karanfil je trajna zeljasta biljka busenasta rasta, tamnosivkastozelene boje, 8–11(30) cm visoka, okrugla, s jednim cvijetom. Listovi su crtasti, na rubu hrapavi, 1,5–2,5 cm dugi i 1 mm široki. Cvjetovi su pravilni, dvospolni, bijeli. Plojka latice je obrnuto jajolika, 5 mm široka, cjelovita ruba, sužena u klinac, s donje strane zelenkasta. Čaška je 15–18 mm duga, 3–4 mm široka, crvenkasta. Zupci čaške su suličasti, 4 mm dugi. Čaška ima dva para ljusaka koje su naglo sužene u osje. Vanjski par je 9–13 mm dug i 2,5 mm širok, a unutarnji je 10 mm dug i 3 mm širok. Prašnika ima 10, a tučak ima nadraslu plodnicu s većim brojem sjemenih zametaka. Plod je tobolac. Ovaj je klinčić prema životnom obliku hemikriptofit. Cvjeta od lipnja do rujna. Vrsta pripada skupini ilirsko-balkanskih endemičnih biljaka. Troglav je lokalitet na kojem je čuveni hrvatski botaničar R. Visiani (1801–1878) prvi puta uočio i sabrao ovu biljku (locus classicus). - Staništa
C.4.1.1.1. Rudine uskolisne šašike i oštrog šaša , C.4.1.1.2. Planinske rudine vazdazelenog šaša i uskolisne šašike - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Točila, pukotine stijena i kamenjarski pašnjaci viših položaja od 800–1700 m. Stanište prema CORINE klasifikaciji. 36.41713 Dinarski travnjaci vazdazelenog šaša (Carici-Seslerietum tenuifoliae), 36.4334 Dinarske rudine oštroga šaša (Caricetum firmae croaticum). GLCC/SSC. 14, 19. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
↓? populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje, populacijski trendovi su nepoznati ili podaci nisu pouzdani
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Rasprostranjenost u Europi. Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Grčka, isključujući otoke Karpathos, Kasos i Gavdhos i one koji su izvan Europe kako je definirano u Flora Europaea, Makedonija, Kosovo, Crna Gora. Planinska područja sjevero-zapadnih dijelova Balkanskog poluotoka. - Nacionalna rasprostranjenost
Lička mezoregija, planine južnoprimorske mezoregije. Lokaliteti. Alančić, Biokovo, Buljma, Bunovac, Kamešnica, Kremen, Lička Plješevica, Ljubičko brdo, Malovan, Rusovo, Segestin, Sveto brdo, Šatorina, Tulove greda, Velika Paklenica, Velinac, Visočica, Višerujna, Zavižanska kosa.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Magnoliopsida - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Caryophyllales - Porodica
Caryophyllaceae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
- - Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
- - Locus typicus
-
- Bibliografija
-
DEGEN, A. (1937): Flora Velebitica II. Band. Ungar. Akad. Wiss., Budapest.
FORENBACHER, S. (1990): Velebit i njegov biljni svijet. Školska knjiga, Zagreb.
GJURAŠIN, S. (1933): Rod Dianthus u flori Hrvatske. Prir. Istraž. Kral. Jugoslavije 18:1–58.
KUŠAN, F. (1969): Biljni pokrov Biokova. Prir. istraž. ser. Acta biol. 15, knjiga 37:1–224.
RADIĆ, J. (1976): Bilje Biokova. Inst. »Planina i more«, Makarska.
ROSSI, LJ. (1924): Gra|a za floru južne Hrvatske. Prir. Istraž. Hrvatske Slavonije 15:1–217.
VOLARIĆ-MRŠIĆ, I. (1994d): Dianthus integer Vis. In Šugar, I. ed.: Crvena knjiga biljnih vrsta Republike Hrvatske. Ministarstvo graditeljstva i zaštite okoliša, Zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 160–161.