CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Vrsta Digitalis ferruginea L. (FOTO J. Topić)

hrđavosmeđi naprstak

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002696

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU (NT) A4c)

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Kovačić, S., Nikolić, T., Praljak, I. (2005): Digitalis ferruginea L. (HRCP002696). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2696. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Sanja Kovačić
    Toni Nikolić
  • Suradnik/ci
    Iva Praljak
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    7.3 Ostale preinake ekosustava
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Nestanak staništa. Populacija je relativno brojna i stabilna. Pripisana kategorija ugroženosti ima preventivnu zaštitnu ulogu.
  • Postojeće mjere očuvanja
    4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Mjere zaštite. Nisu poduzimane. Svojta je posredno zaštićena na lokalitetima parka prirode Velebit.
  • Potrebne mjere očuvanja
    1. Zaštita kopna/voda
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    NSAP-om je predviđena izrada i provedba akcijskoga plana zaštite ove vrste (NN 81/99, 3. 8. 1999.).
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Hrđavosmeđi naprstak je uspravna, robusna zeljasta trajnica (ponekad dvogodišnja biljka), visoka do 1 m, gole stabljike, koja se vrlo rijetko grana u gornjem dijelu. Prizemni listovi dolaze u rozeti, lancetasti su, gotovo paralelne nervature, dugi do 20 cm, široki 2–3 cm, na vrhu šiljasti, a pri bazi se postupno sužavaju u peteljku. Plojka lista je gola, naličja malo dlakavog i žljezdastog u području žila, cjelovitog ili slabo nazubljenog ruba. Listovi stabljike redovito su goli i brojni, izmjenični, cjeloviti, lancetasti, dugi do 18 cm. Uočljivi, dugački valjkasto-grozdasti cvat građen je od velikog broja zigomorfnih cvjetova na peteljkama, dugim do 5 mm. Vjenčić je cjevasto-zvončast, nejednako dvousnat, dug (1,6–)1,5(–2,2)cm, žut do crvenkastosmeđ, iznutra dlakav i s izrazitom mrežom hrđavosmeđih žila. Cijev vjenčića, gotovo okrugla, duga je do 1 cm. Gornja usna ima dva, a donja tri režnja. Srednji režanj donje usne dug je kao i cijev vjenčića (2–4 puta duži od postranih režnjeva), na vrhu pokriven gustim dlakama i žlijezdama. Lapovi su ovalni, dugi do 1 cm, širokih prozirnih, papirastih rubova. Vrsta se oprašuje isključivo bumbarima. Plod je jajasti mjehur, duži od čaške, sa smeđim, jajastim sjemenkama promjera do 1,8 mm. Nadzemni dijelovi svih vrsta roda Digitalis upotrebljavaju se u medicini kao veoma jaki stimulatori rada srca. Efektivnu tvar čine kardioaktivni glikozidi, sudeći po istraživanjima, najjači upravo kod hrđavosmeđeg naprstka (prema imenu vrste nazvani feruginozidi). Sve su vrste naprstaka veoma otrovne, pa ih domaće životinje izbjegavaju. Hrđavosmeđi naprstak cijenjen je i u hortikulturi zbog svoje visine i dojma koji daje stupastim rastom, a i zato što se na njemu gotovo nikad ne pojavljuju štetnici i nametnici. Tretira se kao dvogodišnja vrsta ili jednoljetnica, koja se na povoljnim položajima (sjenovito, umjereno vlažno tlo) i samousijava. Uzgojeno je nekoliko kultivara. Prema životnom je obliku hamefit. Broj kromosoma je 2n=56. Cvjeta u srpnju i kolovozu. Rod Digitalis zastupljen je u Hrvatskoj flori sa sedam vrsta.
  • Staništa
    C.5.2.1. Šumske čistine velebilja i uskolisnog kipreja, E.4. Brdske bukove šume, E.6. Pretplaninske bukove šume
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Uspjeva uz rubove šuma i šikara, na šumskim sječinama. Stanište prema CORINE klasifikaciji. 31.8711 Šumske čistine uskolisnog kipreja (Epilobium angustifloium=Chamaenerion angustifolium) i pustikare (Digitalis), 41.1 Bukove šume. GLCC/SSC. 22.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    → populacija je stabilna
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost u Europi. Albanija, Bugarska, Hrvatska, Grčka, isključujući otoke Karpathos, Kasos i Gavdhos i one koji su izvan Europe kako je definirano u Flora Europaea, Mađarska, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Makedonija, Rumunjska, Srbija, Turska (europski dio), uključujući Gökçeada.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Većinom planinska makroregija, potom mezogorje slavonskog međurječja, a sporadični poznati nalazi u zapadno-panonskoj makroregiji i sjevernoprimorskoj mezoregiji. Lokaliteti. Borovik, Bršljanovica, Bunić, Cernik, Čepin, Dilj gora, Drežnica, dolina Gacke, Gudura selo, Janjče, Jezerane, Kamensko, Klanac, Krk, Kusonje, Ličko Lešće, Ljutoč, Mali Alan, Modruš, okolica Našica, Otočac, Perušić, Požega, Rijeka, Senjsko Bilo, Sinj, Smiljan, Sveti Rok, Šimunić Selo, Švica, Varoš, Veljun, dolina Vuke, Žuta Lokva.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Magnoliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Lamiales
  • Porodica
    Plantaginaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    -
  • Ostala hrvatska imena
    hrđavocrveni naprstak
  • Strana imena
    Rusty Foxglove (engleski), rostbrauner Fingerhut (njemački)
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • ADAMOVIĆ, L. (1912): Biljnogeografske formacije zagorskih krajeva Bosne, Hercegovine i Crne Gore. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 193:1–104.
    BORBÁS, V. (1891b): Slavonien, Croatien und Fiume. Oesterr. Bot. Z. 41(10):353–356.
    CALIS, I., AKBAY, P., KURUUZUM, A., YALCIN, F. N., SAHIN, P., PAULI, G. F. (1999a): Phenylethanoid and cardioactive glycosides from Digitalis ferruginea. Pharmazie 54(12):926–930.
    CALIS, I., TASDEMIR, D., STICHER, O., NISHIBE, S. (1999b): Phenylethanoid glycosides from Digitalis ferruginea subsp. ferruginea (= D. aurea Lindley, Scrophulariaceae). Chem. Pharm. Bull. 47(9):1305–1307.
    DEGEN, A. (1936): Flora Velebitica I. Band. Ungar. Akad. Wiss., Budapest.
    DEGEN, A. (1938a): Flora Velebitica III. Band. Ungar. Akad. Wiss., Budapest.
    FORENBACHER, S. (1990): Velebit i njegov biljni svijet. Školska knjiga, Zagreb.
    HIRC, D. (1914a): Revizija hrvatske flore (Revisio florae Croaticae). Rad Jugoslav. Akad. Znan. 158:171–221.
    HRŠAK, V. (2000b): Scrophulariaceae. In Nikoli}, T. ed.: Popis flore Hrvatske, 3. dio. Flora Croatica. Index Florae Croaticae. Pars 3. Nat. Croat. 9(Suppl. 1):51–64.
    NEILREICH, A. (1868): Die Vegetationsverhältnisse von Kroatien. Verh. Zool.-Bot. Ges. Wien 28: i-xli, 1–288.
    ROSSI, LJ. (1914): Floristička istraživanja po jugoistočnoj Hrvatskoj. Glasn. Hrvatsk. Prir. Društva 26(4):221–230.
    ROSSI, LJ. (1915b): Floristička istraživanja po jugoistočnoj Hrvatskoj (svršetak). Glasn. Hrvatsk. Prir. Društva 27:65–70.
    ROSSI, LJ. (1924): Građa za floru južne Hrvatske. Prir. Istraž. Hrvatske Slavonije 15:1–217.
    ROSSI, LJ. (1930): Pregled flore Hrvatskog primorja. Prir. Istraž. Hrvatske Slavonije 17:1–368.
    SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVI}, L. F. (1869): Flora Croatica. Zagrabiae.
    SCHULZER, S., KANITZ, A., KNAPP, J. (1866): Die bisher bekannten Pflanzen Slavoniens. Verh. K. K. Zool.-Bot. Ges. Wien 16:3–172.
    TOMAŠEVIĆ, M. (1998): The analysis of the flora of the Požega Valley and the surrounding mountains. Nat. Croat. 7(3):227–274.
    VISIANI, R. (1847): Flora Dalmatica, Vol. II (sive enumeratio stirpium vascularium quas hactenus in Dalmatia lectas et sibi observatas). Apud Fridericum Hofmeister, Lipsiae.
    WERNER, K. (1960): Zur Nomenklatur und Taxonomie von Digitalis. Bot. Jarb. 79:218–254.
    YAKAR, N. (1945): Nombre de chromosomes et probleme de la relation nucleo-plasmique chez Digitalis ferruginea L. et Digitalis purpurea L. Revue de la faculte des sciences de L’Universite D’Istanbul Serie B. 4(10):299–308.
    YAKAR, N. (1949): Pseudogamy in Digitalis ferruginea L. Revue de la faculte des sciences de L’Universite D’Istanbul Serie B. 4(14):287–306.