CRVENI POPIS
NatragZimska preslica (Equisetum hyemale L.), strobilus (FOTO J. Topić)
zimska preslica
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP002697
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU A4ac)
Datum procjene
01.01.2005.
Prethodne procjene
Citat
Marković, Lj., Nikolić, T., Šegulja, N., Belamarić, M. (2005): Equisetum hyemale L. (HRCP002697). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2697. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Ljerka Marković
Toni Nikolić
- Suradnik/ci
Nedeljka Šegulja
M. Belamarić
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
12.1 Druga ugroza - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Ugrožena su staništa isušivanjem i melioracijom, što uzrokuje nestanak vrste na pojedinim dijelovima njezina areala. - Postojeće mjere očuvanja
4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Nisu poduzimane. Svojta je posredno zaštićena na lokalitetima nacionaloga parka Risnjak, parka prirode Lonjsko polje i Ramsarskog područja–donji tok Neretve. - Potrebne mjere očuvanja
1. Zaštita kopna/voda - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
- - Potrebna istraživanja
1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.4 Trendovi staništa - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Zimska preslica je trajnica s razgranjenim podzemnim podankom. Stabljika je uspravna, člankovita i nerazgranjena (samo ponekad oskudno razgranjena). Fertilni i sterilni izdanci su do 150 cm visoki i oko 6 mm debeli, s 8–34 rebra, koja mogu biti tupo ili oštro bridasta. Na člancima se nalaze tijesno prilegli i nazubljeni rukavčasti lisni ovoj, dužine do 15 mm, bjelkaste do rđaste boje. Njihovi zupci su linearnih šiljaka, u donjem dijelu crnkasti, a slobodni ušiljeni vršci imaju bijelo-suhokožičasti rub koji najčešće otpada. Na vrhu fertilnih izdanaka klasu su slični strobilusi, koji su na vrhu ušiljeni i smeđkasti. Zbog kratkog drška pri bazi su ovijeni rukavčastim lisnim ovojem. Vrsta je dosta varijabilna, pa se na prostoru Hrvatske susreće nekoliko varijeteta i forma, npr. var. hiemale, var. paleaceum, f. caespitosa, f. hiemale i f. ramigerum. Broj kromosoma je 2n =216. Prema životnom je obliku hamefit. Oslobađa spore u ožujku i travnju. Svojta pripada cirkumholartičkom flornom elementu. U nekim područjima Europe drži se i kao ukrasna biljka, a primjenjuje u narodnoj medicini. Rod Equisetum ili preslice izuzetne je filogenetske starosti i jedini je rod istoimene porodice. U hrvatskoj flori zastupljen je s 9 vrsta. - Staništa
A.4.1.1.1. Tršćaci obične trske, A.4.1.1.8. Zajednica ljutka, A.4.1.2.1. Močvara krutog šaša, C.2.2.3. Zajednice higrofilnih zeleni - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Močvarna staništa uz vodene površine na pjeskovitu i glinasto-pjeskovitu tlu. Dolazi u sastavu asocijacija Caricetum elatae, Cladietum marisci (na području nacionalnoga parka Plitvička jezera), Scirpo-Phragmitetum (Phragmition, Phragmitetalia, Phragmitetea) te na vlažnim i močvarnim mjestima u hrastovo-grabovim šumama, na šumskim čistinama koje pripadaju zajednicama sveze Calthion (red Populetalia). Stanište prema CORINE klasifikaciji. 37.21 Subatlantske vlažne livade (Calthion), 53.11 Zajednice trske (Scirpo-Phragmitetum s.l.), 53.33 Močvarne sastojine ljutka (Cladium mariscus), 53.2151 Sastojine busenastog šaša (Caricetum elatae). GLCC/SSC. 12, 21. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
↓ populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Rasprostranjenost u Europi. Albanija, Austrija s Lihtenštajnom, Belgija, Bosna i Hercegovina, Britanija, uključujući Orkney, Zetland i Isle of Man; isključujući Channel Islands i Sjevernu Irsku, Bugarska, Korzika, Hrvatska, Češka, Danska, Faeröer, Finska, uključujući Ahvenanmaa (Aaland Islands), Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Njemačka, Grčka, isključujući otoke Karpathos, Kasos i Gavdhos i one koji su izvan Europe kako je definirano u Flora Europaea, Irska; Republika Irska i Sjeverna Irska, Švicarska, Nizozemska (Holandija), Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke, Mađarska, Island, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Makedonija, Norveška, Poljska, Rumunjska, područje bivšega SSSR-a (sjeverno područje: artička Europa, Karelo-Lapland, Dvina-Pecora; baltičko područje: Estonija, Letonija, Litva, Kaliningradskaja Oblast; centralno područje: Ladoga-Ilmen, gornja Volga, Volga-Kama, gornji Dnjepar, Volga-Don, Ural; jugozapadno područje: Moldavija, srednji Dnjepar, Crno more, gornji Dnjestar; jugoistočno područje: donji Don, donja Volga, Transvolga), Crna Gora, Srbija, Švedska, uključujući Öland i Gotland, Slovenija, Turska (europski dio), uključujući Gökçeada. Veći dio Europe, ali rijetka u mediteranskom području. - Nacionalna rasprostranjenost
Raspršeni lokaliteti u gotovo svim makroregijama s nešto većom koncentracijom u zapadnopanonskoj makroregiji. Lokaliteti. Brod na Kupi, Dobra voda, Donje Strahinje, Donji Lipovac, Glina, Gorski kotar (Janjičarski brijeg, Kupa), Istra (više nalaza, usmeno priopćenje S. Brana), potok Iševničica, Jastrebarsko, Konjščina, Križevci, Lonjsko polje, Mala Neretva, obala Drave (između Varaždina i Novog Sela, kod Osijeka–usmeno priopćenje Ž. Zahirović), između Ozlja i Krašića (usmeno priopćenje J. Topić), Paka, Petrinja, Rečice (kod Trstenika, usmeno priopćenje J. Topić), Samobor, Segestin, Segestin rijeka, Strahinčica, Susak, Velebit (pod Vaganskim vrhom, Raduč), Vinkovci, Vukomeričke gorice, Zagrebačka gora, Zeleni vir, Zlatar Bistrica, (više općih navoda, npr. okolica Zagreba uz Savu, Slavonija i Baranja, Vukovar uz rijeke Vuku i Bosut, Zrinjska gora, Moslavačka gora, Spačva, Hrvatsko zagorje).
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Polypodiopsida - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Equisetales - Porodica
Equisetaceae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Høeg OA. (1974). Planter og tradisjon: floraen i levende tale og tradisjon i Norge 1925-1973. ISBN 8200089304. Page: 349-350.
Jørgensen PM, Weidemann E, Fremstad E. (2016). Flora Norvegica av JE Gunnerus. På norsk og med kommentarer. ISBN 978-82-8322-077-3. Page: 155.
Karlsson (2004-03-19 00:00:00) Förteckning över svenska kärlväxter
- Ostala hrvatska imena
kositerka, kositernjak, sudoper, trava kositerna - Strana imena
Common Scouring-rush (engleski), Rough Horsetail (engleski), prele d’hiver (francuski), Winter-Schachtelhalm (njemački), überwinternder Schachtelhalm (njemački), zimska preslica (slovenski), equiseto invernale (talijanski) - Locus typicus
-
- Bibliografija
-
BOŠNJAK, K. (1925a): Psunj. Prilozi flori jugozapadne Slavonije. Acta bot. Inst. bot. R. Univ. Zagreb. 1:120–133.
FORENBACHER, A. (1908b): Vegetacione formacije zagrebačke okoline. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 175:1–80.
FORENBACHER, S. (1990): Velebit i njegov biljni svijet. Školska knjiga, Zagreb.
HIRC, D. (1896a): Vegetacija Gorskoga Kotara. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 126:1–82.
HIRC, D. (1905): Revizija hrvatske flore (Revisio florae Croaticae). Rad Jugoslav. Akad. Znan. 161:145–239.
RAUŠ, Đ., ŠEGULJA, N. (1983): Flora Slavonije i Baranje. Glasn. Šumske Pokuse 21:179–211.
REGULA-BEVILACQUA, LJ. (1991): Beitrag zur Flora des Gebietes von Krapina, Radoboj und des Gebirgszuges Strahinščica in Hrvatsko Zagorje. Acta Bot. Croat. 50:115–127.
ROSSI, LJ. (1911): Beiträge zur Kenntnis der Pteridophyten SüdKroatiens. Magyar Bot. Lapok 10:22–38.
SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1869): Flora Croatica. Zagrabiae.
ŠEGULJA, N. (1974b): Biljni pokrov Vukomeričkih gorica. Acta Biol. Iugosl. Biosistematika serija G. 1(3):45–59.
ŠEGULJA, N. (1977b): Nove zajednice sveze Calthion na području Vukomeričkih gorica. Acta Bot. Croat. 36:119–124.
ŠEGULJA, N. (1994b): Equisetum hyemale L. In [ugar, I. ed.: Crvena knjiga biljnih vrsta Republike Hrvatske. Ministarstvo graditeljstva i zaštite okoliša, Zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 201–202.
TRINAJSTIĆ, I. (1973e): Über die systematische Stellung der Grauerlenwälder in Nordkroatien. Ber. Geobot. Forschungsinst. Rübel Zürich 51:111–115.