CRVENI POPIS
Natragcrni tresetar
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP002825
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR -)
Datum procjene
01.12.2008.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Belančić, A., Bogdanović, T., Franković, M., Ljuština, M., Mihoković, N., Vitas, B. (2008): Leucorrhinia caudalis (Charpentier, 1840) (HRCP002825). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2825. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Anita Belančić
Tomislav Bogdanović
Matija Franković
Maša Ljuština
Nino Mihoković
Boria Vitas
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
Dosad poznata samo jedna populacija u Hrvatskoj.
- Globalna procjena
Najmanje zabrinjavajuća - LC (Sahlén. 2006) - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Ostalo - Napomena uz razlog promjene
Prva procjena vrste
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
6 Ljudsko zadiranje i uznemiravanje, 11 Klimatske promjene i ekstremne vremenske prilike - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Uzroci ugroženosti: Južni rub rasprostranjenja. Isušivanje močvara i ostali hidrotehnički zahvati. Prirodna sukcesija staništa i klimatske promjene. Unošenje biljojedih riba u stanište. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Strogo zaštićena zavičajna svojta – Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 7/06). Direktiva o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore – dodatak IV. Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija) – dodatak II. - Potrebne mjere očuvanja
1. Zaštita kopna/voda - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Aktivna zaštita poznatog nalazišta (održavanje vodnog režima i kakvoće vode, sprječavanje unošenja biljojedih riba u stanište). - Potrebna istraživanja
1. Istraživanje - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
Usmjerena istraživanja.
- Biologija vrste
- Opis
Kratak zadak, koji se pri završetku širi, i dugačka krila osobine su ovog izgledom pomalo neobičnog vretenca. Oči su obaju spolova crvenkastosmeđe što odudara od bijela lica. Dlakavo oprsje mužjaka smeđe je i crno prošarano, a na ženki prevladavaju žuta i crna boja. Zadak je mužjaka gotovo crn, osim između trećeg i petog kolutića koji su obučeni u plavičastu voštanu prevlaku. Zadak ženke je odozgo ukrašen žutim pjegama. U oba spola tamni krajevi zatka izrazito odudaraju od bijelih zadčanih nastavaka. Na bazi stražnjih parova krila uočljiva je mala smeđa pjega, dok je pterostigma bijela i uokvirena crnim žilama. Veličina: 33–37 mm, zadak 23–25 mm, dužina stražnjeg krila 29–32 mm. - Staništa
A.1. Stajaćice , E. Šume - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Crnog tresetara možemo naći na tresetištima, u lokvama, jezercima, starim riječnim rukavcima, obično u šumama, ali ne i u zasjeni. Obilježje je staništa bogato razvijena vegetacija plutajućih biljaka kakve su vrste rodova Nuphar, Nymphaea i Potamogeton. Ličinke su posebnog izgleda zbog leđnih i bočnih trnova duž cijelog tijela koji im služe za obranu od riba, njihovih glavnih neprijatelja. Često borave na donjoj strani plutajućega vodenog bilja gdje vrebaju plijen – ličinke drugih kukaca ili račiće. Razvoj im traje dvije godine. Ženke i mužjaci aktivno lete nad otvorenom vodom i odmaraju se na plutajućoj vegetaciji na kojoj se često i razmnožavaju. Tipično je ponašanje mužjaka podizanje zatka, a pri nadlijetanju područja stalno vraćanje na istu plutajuću biljku s koje prati okolna događanja. Razdoblje leta traje od konca travnja do početka kolovoza. Vrlo su brojni u svibnju, lipnju i srpnju. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Vrsta ima zapadnosibirsko rasprostranjenje, s nizom izdvojenih populacija u srednjoj i zapadnoj Europi. - Nacionalna rasprostranjenost
U Hrvatskoj je zabilježena na nekoliko lokaliteta u Lonjskom polju. Ima i podataka o nalazima u okolici Varaždina, ali su stariji od šezdesetak godina, pa je smatramo lokalno izumrlom (izumrlom na tom području).
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Insecta - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Odonata - Porodica
Libellulidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Askew, R.R. (1988)
Dijkstra, K.D.B. et al. (2002)
Heidemann, H. & Seidenbusch, R. (2002)
Sahlén, G. (2004-03-19 00:00:00) Sveriges trollsländor
- Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
Lilypad Whiteface (engleski) - Locus typicus
-
- Bibliografija
- -