CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

jezerski regoč

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002830

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN -)

Datum procjene
01.12.2008.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Belančić, A., Bogdanović, T., Franković, M., Ljuština, M., Mihoković, N., Vitas, B. (2008): Lindenia tetraphylla (Vander Linden, 1825) (HRCP002830). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2830. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Anita Belančić
    Tomislav Bogdanović
    Matija Franković
    Maša Ljuština
    Nino Mihoković
    Boria Vitas
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    Pet poznatih populacija ograničenih na sredozemni dio Hrvatske.
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Ostalo
  • Napomena uz razlog promjene
    Prva procjena vrste
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 9 Onečišćenje
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Uzroci ugroženosti: Sjeverna granica rasprostranjenja. Narušavanje vodnog režima staništa zbog različitih oblika uporabe vode (natapanje, vodoopskrba). Onečišćenje agrokemikalijama.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Strogo zaštićena zavičajna svojta – Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 7/06). Direktiva o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore – dodatci II i IV. Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija) – dodatak II.
  • Potrebne mjere očuvanja
    1.1. Zaštita područja/površine, 2.1. Upravljanje područjem/površinom
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Zakonska zaštita postojećih nalazišta (osobito delte Neretve). Sprječavanje prekomjernog iskorištavanja vode. Smanjenje onečišćenja agrokemikalijama.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Jezerski je regoč najveći od svih regoča. Promjenjive je boje, od pješčano do tamno obojenih jedinki. Oči su mu velike, zelenkaste, svjetloplava odsjaja. Oprsje je snažno, žućkastozeleno s tamnim šarama, a ponegdje u starijih jedinki prošarano plavičastim voskom. Zadak je obično boje pijeska, s crnim uočljivim šarama. Početak neobično građenog zatka izrazito je zadebljan, pa se vidno sužava, sve do sedmog kolutića koji uz proširenje ima i neuobičajena lepezasta zakrilca. Izduženosti zatka mužjaka pridonose i gornji, tamni, dugački i ravni zadčani privjesci. Ženke su obično svjetlije, ali s istim jako izraženim crnim šarama te nešto manjim zadčanim zakrilcima. Krila su obaju spolova velika, svijetlih prednjih rubova, s velikom bljedunjavom pterostigmom. Veličina: 69–80 mm, zadak 49–57 mm, dužina stražnjeg krila 36–40 mm.
  • Staništa
    A.1. Stajaćice
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Za razliku od ostalih srodnika, jezerski regoč je prava jezerska vrsta. Jezera na kojima se razmnožava u sredozemnom su području Hrvatske. Često su okružena pojasom trske, ali možemo ga naći i na jezerima na kojima je vegetacija razmjerno oskudna, pa i u velikim i sporotekućim rijekama. Tek presvučene odrasle jedinke sazrijevaju daleko od vode. Ta vrsta često nadgleda teritorij i vreba plijen sa tla, lagano podignuta zatka. Neuobičajeno za porodicu kojoj pripada, jezerski regoč sklon je selidbama. Vrijeme izlijetanja, osim u delti Neretve, počinje u svibnju, a odrasle jedinke mogu se pronaći sve do kolovoza.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Vrsta je rasprostranjena od srednje Azije preko Bliskog istoka do Sredozemlja, gdje dolazi u nizu izoliranih populacija u zemljama uz Jadran, u Tunisu i u Turskoj.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    U Hrvatskoj je vezana uz plitka sredozemna jezera i kanale Krka i Paga, Vransko jezero kraj Biograda, okolicu Knina i uz deltu Neretve.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Insecta
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Odonata
  • Porodica
    Gomphidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    -
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Bladetail (engleski)
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • -