CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

proljetna narančica

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002832

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN -)

Datum procjene
01.12.2008.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Belančić, A., Bogdanović, T., Franković, M., Ljuština, M., Mihoković, N., Vitas, B. (2008): Epitheca bimaculata (Charpentier, 1825) (HRCP002832). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2832. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Anita Belančić
    Tomislav Bogdanović
    Matija Franković
    Maša Ljuština
    Nino Mihoković
    Boria Vitas
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    Dvadeset i tri novija nalaza ograničena na nizinski, kontinentalni dio Hrvatske.
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Ostalo
  • Napomena uz razlog promjene
    Prva procjena vrste
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    6 Ljudsko zadiranje i uznemiravanje
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Uzroci ugroženosti: Jugozapadna granica rasprostranjenja. Neprimjereno upravljanje staništima (pražnjenje ribnjaka, naseljavanje biljojedih riba, hidrotehnički zahvati).
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Strogo zaštićena zavičajna svojta – Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 7/06).
  • Potrebne mjere očuvanja
    1.2. Zaštita resursa i staništa, 2.1. Upravljanje područjem/površinom
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Zaštita i očuvanje stanišnih tipova (ribnjaci, stare šljunčare, riječni rukavci). Zabrana naseljavanja biljojedih riba. Upravljanje hidrotehničkim zahvatima u poplavnim područjima velikih rijeka.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Za razliku od bližih srodnika, proljetna narančica nije zeleno obojena i ne sjaji se kovinastim sjajem. Zbog slikovitih šara po tijelu i krilima, proljetna narančica jedno je od naših najljepših, ali i najsramežljivijih vretenaca. Tijelo joj je, ovisno o životnoj dobi, potpuno narančasto do smeđe s crnim oznakama. Oči su sinje plavozelene boje. Lice je žuto s izražajnim crnim pjegama na čeljusti i čelu. Elegantno oblikovan zadak mužjaka je tamnosmeđ, s parovima narančastožućkastih pjega, postrano smještenim od trećeg do osmog kolutića. Ženke imaju svjetlije pjege i na devetom, a katkada i na desetom kolutiću. Zadčani nastavci u mužjaka su dugački. Isprva paralelni, ali se prema vrhovima razilaze i tvore slovo V. Krila su u oba spola zagasitožuta, s uočljivim tamnim mrljama na osnovi stražnjeg para krila. Veličina: 55–65 mm, zadak 37–43 mm, dužina stražnjeg krila 36–44 mm.
  • Staništa
    A.1. Stajaćice
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Ličinke proljetne narančice možemo naći u malim, ali dubokim stajaćim vodama, lokvama, jezerima, ribnjacima, starim šljunčarama i rukavcima rijeka. Obilje vodene vegetacije, kao i drveća i grmlja koje raste uz vodu također je obilježje njihova staništa. Odrasle jedinke često odlaze daleko od vode i moćni su letači. Dok nadlijeću svoje područje, mužjaci lete brzo i napasno, obično oko 3 m od obale i 30 do 50 cm iznad vode. Ženke polažu veliku količinu smeđih jajašaca, čak njih 2000, među vodenu vegetaciju na poseban način. Ženka ih prvo izbaci i prilijepi na vrh zatka, odmarajući se na vegetaciji. Nakon toga ih leteći i postupno umačući zadak u vodu polaže, stvarajući tanke, do pola metra dugačke želatinozne niti koje se prilijepe na vegetaciju. Ličinke žive na vodenim biljkama uz dno i ne ukopavaju se u mulj do zime. Razvoj im traje dvije do tri godine. Pojavljuju se od ožujka do listopada. Odrasle jedinke najčešće možemo vidjeti u vrlo kratkom razdoblju: od sredine svibnja do lipnja.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Palearktičkog je rasprostranjenja sa zapadnom granicom areala u srednjoj Europi. Vrste nema u zapadnoj i južnoj Europi. Često ostaje nezabilježena zbog vrlo kratkog vremena leta i skrovita ponašanja.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    U nas vrstu nalazimo u staništima uz rijeku Savu i Dravu, kao i na ribnjacima srednje Hrvatske.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Insecta
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Odonata
  • Porodica
    Corduliidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Askew, R.R. (1988)
    Dijkstra, K.D.B. et al. (2002)
    Heidemann, H. & Seidenbusch, R. (2002)
    Sahlén, G. (2004-03-19 00:00:00) Sveriges trollsländor
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Eurasian Baskettail (engleski)
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • -