CRVENI POPIS
Natrag⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu
mandragora
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP000290
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(E -)
Datum procjene
01.12.1994.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Volarić-Mršić, I. (1994): Mandragora officinarum L. (HRCP000290). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/290. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Iva Volarić-Mršić
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
Ugrožena biljka.
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
Prva procjena vrste.
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
Populacija drastično smanjena zbog sabiranja, jer se korijen vadi zbog dobivanja droge. - Ugroze i njihovi učinci
- - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Populacija drastično smanjena zbog sabiranja, jer se korijen vadi zbog dobivanja droge. Posljednjih je desetljeća, smanjena i prirodnim zarašćivanjem staništa, a napuštanjem stočarskih stanova vrsta je gotovo nestala. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Nisu poduzimane. - Potrebne mjere očuvanja
- - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Vrstu je .potrebno zaštititi temeljem Zakona o zaštiti prirode, a njezino jedino poznato nalazište treba proglasiti botaničkim rezervatom. - Potrebna istraživanja
- - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Trajnica s jakim korijenom. Cvate od ožujka do travnja. Razmnožava se sjemenom. Plod je boba žute boje. - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Madragora biljka sredozemnog područja, raste na kamenitim sunčanim mjestima u docima brdskog područja, uz rub okopavina, najčešće u blizini staja. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
Raste pojedinačno ili u bujnim skupinama. Na nalazištu je populacija malobrojna. Populacija drastično smanjena zbog sabiranja, jer se korijen vadi zbog dobivanja droge. Posljednjih je desetljeća, smanjena i prirodnim zarašćivanjem staništa, a napuštanjem stočarskih stanova vrsta je gotovo nestala.
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
- - Nacionalna rasprostranjenost
Do sada potvrđena samo na jednom nalazištu u Konavoskim brdima, populaciju čini vrlo mali broj primjeraka.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Magnoliopsida - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Solanales - Porodica
Solanaceae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
SLU (2020) Svensk kulturväxtdatabas, SKUD
- Ostala hrvatska imena
nadliška, vele zelje, bunovina - Strana imena
- Locus typicus
-
- Bibliografija
-
Adamović, L., 1887: Građa za floru Dubrovačku. Glasn. Hrv. naravosl. društva 2. Zagreb.
Adamović, L., 1911: Die Pflanzenwelt Dalmatiens. 6. Leipzig.
Hawkes, J. G., 1972: Bot. Jour. Linn. Soc. 65: 356.
Hawkes, J. G., 1972: Mandragora L. In: Tutin, T. G. et. al. (Eds.): Flora Europaea. 3 200. Cambridge Univ. Press.
Hirc, D., 1903-1912: Revizija hrvatske flore. Rad Jugosl. akad. 155-190: 88. Zagreb.
Horvatić, S., 1928: Mandragora u našoj flori. Vjesnik ljekarnika 10: 391-395. Zagreb.
Schlosser, J., Lj. Vukotinović, 1869: Flora Croat. 638. Jugosl. akad. Zagreb.
Visiani, R., 1847: Flora Dalmatica. 2, 236. Lipsiae.
Visiani, R., 1877: Florae Dalmaticae Supplementum. Vol 2. Lipsiae.
Volarić-Mršić, I., mnscr.: Mandragora officinarum L., rijetka biljka Južne Dalmacije.