CRVENI POPIS
NatragGalerina tibiicystis (snimka/photo Z. Tkalčec i A. Mešić)
cretna patuljica
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP002914
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR A4ac; C1; D)
Datum procjene
01.12.2008.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Tkalčec, Z., Mešić, A. (2008): Galerina tibiicystis (G.F.Atk.) Kühner (HRCP002914). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2914. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Zdenko Tkalčec
Armin Mešić
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Ostalo - Napomena uz razlog promjene
Prva procjena vrste
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
6 Ljudsko zadiranje i uznemiravanje, 11 Klimatske promjene i ekstremne vremenske prilike - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Nestajanje acidofilnih cretova i malobrojnost populacije na području naše zemlje. Zbog klimatskih promjena i nepovoljnog utjecaja čovjeka, u Hrvatskoj ionako malobrojni acidofilni cretovi pred potpunim su nestajanjem. - Postojeće mjere očuvanja
4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Cretna patuljica je strogo zaštićena Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim ("Narodne novine" broj 07/2006). Dva od četiri nalazišta ove vrste u Hrvatskoj su u zaštićenim područjima, u posebnim botaničkim rezervatima Dubravica i Banski Moravci. - Potrebne mjere očuvanja
1.1. Zaštita područja/površine - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Sve bi acidofilne cretove u Hrvatskoj trebalo zaštititi (kao jedan od najugroženijih tipova staništa) i provoditi aktivne mjere zaštite (košnja, uklanjanje drveća i grmlja, reguliranje vodnog režima). - Potrebna istraživanja
- - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Plodišta se razvijaju od lipnja do studenog. - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Živi kao saprotrof (možda i parazit) mahova tresetara (Sphagnum spp.), na acidofilnim cretovima. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Rasprostranjenost vrste u Europi. Zabilježena je u većem dijelu Europe, a njezina je rasprostranjenost uvjetovana rasprostranjenošću acidofilnih cretova. Rasprostranjenost vrste u svijetu. Osim u Europi, živi u Aziji i Sjevernoj Americi. - Nacionalna rasprostranjenost
Poznata je s četiri lokaliteta, na acidofilnim cretovima: Dubravica u Hrvatskom zagorju, Tršće i Sungerski lug u Gorskom kotaru te Banski Moravci kraj Karlovca.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Agaricomycetes - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Agaricales - Porodica
Hymenogastraceae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Hallingbäck & Aronsson (2014-02-06 23:00:00) Ekologisk katalog över storsvampar och myxomyceter. Uppdaterad lista av andra upplagan.
Knudsen, H. & Vesterholt, J. (1899-12-31 23:00:00) Funga Nordica. Agaricoid, boletoid and cyphelloid genera
- Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
- - Locus typicus
-
- Bibliografija
- -