CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Humaria aurantia (snimka/photo N.Matočec)

narančasta čekinjarica

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002919

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR D)

Datum procjene
01.12.2008.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Matočec, N., Kušan, I. (2008): Humaria aurantia (Clem.) Häffner, Benkert & Krisai (HRCP002919). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2919. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Neven Matočec
    Ivana Kušan
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene

  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Ostalo
  • Napomena uz razlog promjene
    Prva procjena vrste
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Mijenjanje prirodnih riječnih tokova, nestajanje meandara, starih rukavaca, naplavinskih obalnih zona i sprudova zbog različitih hidrotehničkih zahvata (odvodnjavanje, kanaliziranje, potapanje hidroakumulacijskim jezerima itd.) te zbog iskorištavanja pijeska. Budući da je vrsta u velikoj mjeri vezana i za krupne drvne ostatke, dodatno je ugrožava svaka degradacija prirodnih riparijskih šuma.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Narančasta čekinjarica je strogo zaštićena Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim ("Narodne novine" broj 07/2006).
  • Potrebne mjere očuvanja
    2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Treba osigurati dovoljan broj duljih odsječaka tokova velikih rijeka s prirodnom obalnom zonom i dobro očuvanom riparijskom vegetacijom koju bi trebalo izuzeti iz svake sječe. Na lokalitetu na kojem je vrsta pronađena svu drvenastu vegetaciju treba prepustiti prirodnom razvoju. Prirodni vodni režim i struktura obale i korita ne bi se smjeli mijenjati.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Plodišta se razvijaju u rujnu i listopadu.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Vrsta je vezana uz prirodne obalne zone velikih rijeka. Živi kao saprotrof na vrlo trulim krupnim ostacima topola (Populus spp.), jasena (Fraxinus sp.) i na vlažnom, pjeskovitom priobalnom tlu uz drvne ostatke ili bez njih te na natopljenim dijelovima drvene građe mostova, uvijek uz prisutnost mahovina.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost vrste u Europi. Zabilježena je u pet zemalja (Austrija, Francuska, Hrvatska, Njemačka i Švicarska) i iznimno je rijetka, s nešto više nalaza u Njemačkoj. Rasprostranjenost vrste u svijetu. Izvan europskog kontinenta poznata je iz SAD-a i Indije.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Poznata je samo s jednog lokaliteta, u gornjem toku rijeke Kupe.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Pezizomycetes
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Pezizales
  • Porodica
    Pyronemataceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    -
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    -
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • -