CRVENI POPIS
NatragHygorphorus aureus (snimka/photo Z. Tkalčec i A. Mešić)
crvena puževica
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP002922
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR C1; D)
Datum procjene
01.12.2008.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Tkalčec, Z., Mešić, A. (2008): Hygrophorus aureus Arrh. (HRCP002922). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2922. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Zdenko Tkalčec
Armin Mešić
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
- Globalna procjena
Najmanje zabrinjavajuća - LC (Dahlberg 2019) - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Ostalo - Napomena uz razlog promjene
Prva procjena vrste
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
5.3 Sječa i iskorištavanje drveta - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
U autohtonoj vegetaciji naše zemlje, šumski bor živi na jako maloj površini. S druge strane nasadi najčešće nisu trajno stanište jer im je svrha eksploatacija. Tako je nasad šumskog bora na jednom od dva hrvatska nalazišta vrste potpuno posječen, čime je njezino stanište ondje uništeno. Vrsta je ugrožena i zbog malobrojnosti populacije. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Crvena puževica je strogo zaštićena Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim ("Narodne novine" broj 07/2006). - Potrebne mjere očuvanja
1.2. Zaštita resursa i staništa - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Crnogorični nasad na jedinom očuvanom nalazištu ove vrste u Hrvatskoj trebalo bi trajno izuzeti iz sječe. - Potrebna istraživanja
- - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Plodišta se razvijaju od studenog do prosinca. - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Živi u crnogoričnim šumama u mikorizi s borovima (Pinus spp.), najčešće sa šumskim borom (Pinus sylvestris). U Hrvatskoj je nađena samo u nasadima šumskog bora. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Rasprostranjenost vrste u Europi. Zabilježena je u dvadesetak zemalja, ali je vrlo rijetka. Rasprostranjenost vrste u svijetu. Osim u Europi, živi u Aziji i Sjevernoj Americi (Kanada). - Nacionalna rasprostranjenost
Poznata je samo s dva lokaliteta, oba u okolici Karlovca.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Agaricomycetes - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Agaricales - Porodica
Hygrophoraceae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
- - Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
- - Locus typicus
-
- Bibliografija
- -