CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Paychyella peltata (snimka/photo N. Matočec)

štitasta vodoljupka

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002933

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR D)

Datum procjene
01.12.2008.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Matočec, N., Kušan, I. (2008): Pachyella peltata Pfister & Cand. (HRCP002933). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2933. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Neven Matočec
    Ivana Kušan
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene

  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Ostalo
  • Napomena uz razlog promjene
    Prva procjena vrste
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Mijenjanje prirodnih riječnih tokova, nestajanje meandara, naplavinskih obalnih zona i sprudova zbog različitih hidrotehničkih zahvata (odvodnjavanje, kanaliziranje, potapanje hidroakumulacijskim jezerima itd.) i zbog iskorištavanja pijeska. Budući da je ova vrsta vezana za krupne drvne ostatke, dodatno je ugrožava svaka degradacija prirodnih riparijskih šuma.
  • Postojeće mjere očuvanja
    4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Štitasta vodoljupka je strogo zaštićena Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim ("Narodne novine" broj 07/2006). Jedan od tri poznata nalazišta ove vrste u Hrvatskoj je na području Nacionalnog parka Plitvička jezera.
  • Potrebne mjere očuvanja
    2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    . Potrebno je osigurati dovoljan broj duljih odsječaka vodenih tokova s prirodnom obalnom zonom i dobro očuvanim starim vrbicima i jošicima koje treba izuzeti iz svake sječe. Na lokalitetima na kojima je vrsta pronađena svu drvenastu vegetaciju treba prepustiti prirodnom razvoju. Prirodni vodni režim i struktura obale i korita ne bi se smjeli mijenjati.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Plodišta se razvijaju od kolovoza do listopada.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Živi kao saprotrof na povremeno ili stalno natopljenim, vrlo trulim trupcima i uspravnim mrtvim stablima i na tlu oko njih u riparijskim šumama s vrbama (Salix spp.), johama (Alnus spp.) i poljskim jasenom (Fraxinus angustifolia). Supstrat čine trupci vrbe (Salix spp.), crne johe (Alnus glutinosa) i sremze (Prunus padus). Vrsta je strogo vezana uz vodena staništa sporih i brzih tekućica te uz jezera.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost vrste u Europi. Zabilježena je u tri zemlje (Francuska, Hrvatska i Njemačka) i iznimno je rijetka. Rasprostranjenost vrste u svijetu. Izvan europskog kontinenta nije poznata.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Poznata je s tri lokaliteta, na područjima slijeva donjeg toka rijeke Kupe, srednjeg toka rijeke Korane i Plitvičkih jezera.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Pezizomycetes
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Pezizales
  • Porodica
    Pezizaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    -
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    -
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • -