CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

poronia punctata (snimka/photo N. Matočec)

magareća točkarica

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002940

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR C1; D)

Datum procjene
01.12.2008.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Matočec, N., Kušan, I. (2008): Poronia punctata (L.) Fr. (HRCP002940). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2940. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Neven Matočec
    Ivana Kušan
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene

  • Globalna procjena
    Najmanje zabrinjavajuća - LC (Persiani & Ainsworth 2019)
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Ostalo
  • Napomena uz razlog promjene
    Prva procjena vrste
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    -
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Glavni je uzrok ugroženosti velika promjena u uzgoju stoke. Na velikom području sjeverne, srednje i zapadne Europe stoka se do kraja 19. stoljeća, kada je vrsta bila razmjerno česta, uzgajala ekstenzivno na prostranim pašnjacima, a životinje su pasle na otvorenom tijekom većeg dijela godine. Takav se način uzgoja održao u južnom i istočnom dijelu Europe sve do sredine 20. stoljeća. Modernim načinom uzgoja stoka se drži u zatvorenim prostorima, pa potencijalna staništa ove vrste ostaju bez nužnog supstrata. Osim toga, strome i plodišta razvijaju se iznimno sporo.
  • Postojeće mjere očuvanja
    4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području, 4.1 Postotak populacije koji je unutar zaštićenih područja: 81 – 100 %
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Magareća točkarica je strogo zaštićena Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim ("Narodne novine" broj 07/2006). Jedini poznati lokalitet ove vrste u Hrvatskoj je na području Parka prirode Biokovo.
  • Potrebne mjere očuvanja
    2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Koliko je god to moguće, potrebno je vratiti se tradicionalnom načinu uzgoja stoke. Osim toga, trebalo bi očuvati i povećati brojnost autohtonog dalmatinskog magarca koji je najbolje prilagođen životu u primorskim krajevima Hrvatske. U područjima Europe u kojima je i danas ova vrsta razmjerno česta (pojedini lokaliteti u Velikoj Britaniji i Nizozemskoj), konji borave na otvorenom neprekidno cijele godine.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Plodišta se pojavljuju cijele godine osim na sredozemnom području gdje se razvijaju uglavnom od studenog do travnja.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Živi kao saprotrof na izmetu magarca (Equus asinus), konja (Equus cabalus), a rijetko goveda (Bos taurus) i slonova (Loxodonta africana i Elephas maximus), gotovo isključivo na primorskim travnjacima.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost vrste u Europi. Sa sigurnošću se može reći da vrsta još uvijek živi samo u 13 europskih zemalja (Bugarska, Finska, Francuska, Grčka, Hrvatska, Italija, Latvija, Nizozemska, Njemačka, Rumunjska, Španjolska, Švedska i Velika Britanija) od ukupno 26 u kojima je do danas zabilježena. Vjerojatno je već izumrla u 13 zemalja jer su u njima posljednji nalazi stariji od 50 godina. Rasprostranjenost vrste u svijetu. Izvan europskog kontinenta zabilježena je u Mongoliji, SAD-u i Venezueli.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Pronađena je samo na jednom lokalitetu, na primorskim padinama planine Biokova.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Sordariomycetes
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Xylariales
  • Porodica
    Xylariaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Calonge,F.D. & Tellería,M.T. ( 1980). Introducción al conocimiento de los hongos de Doñana (Huelva, España), LazaroaLazaroa2:271-326 <1291>
    Eriksson, Ove E. (1899-12-31 23:00:00) The non-lichenized ascomycetes of Sweden. Department of Ecology and Environmental Science. Umeå University.
    Eriksson, Ove E. (2009) The non-lichenized ascomycetes of Sweden. Department of Ecology and Environmental Science. Umeå University.
    Gärdenfors (2000) Rödlistade arter i Sverige 2000
    Gärdenfors (ed.) (1899-12-31 23:00:00) Rödlistade arter i Sverige 2000
    Gärdenfors (ed.) (1899-12-31 23:00:00) The 2010 Red List of Swedish Species
    Gärdenfors (ed.) (2010) Rödlistade arter i Sverige 2010
    Gärdenfors (ed.), U. (1899-12-31 23:00:00) Rödlistade arter i Sverige 2005
    Gärdenfors (ed.), U. (2005) Rödlistade arter i Sverige 2005
    Jørgensen PM, Weidemann E, Fremstad E. (2016). Flora Norvegica av JE Gunnerus. På norsk og med kommentarer. ISBN 978-82-8322-077-3. Page: 307.
    Moreno,G., García Manjón,J.L. & Zugaza,A. ( 1986). La guía de Incafo de los hongos de la Península Ibérica, Incafo. Madrid <1417>
    Sánchez Sánchez,J., Amich García,F. & Rico Hernández,E. ( 1980). Notas para la flora micológica de las provincias de Salamanca y Cáceres, Trab.Dep.Bot.(Salamanca)Trab.Dep.Bot.(Salamanca)9:63-85 <172>
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Nail Fungus (engleski)
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • -