CRVENI POPIS
Natrag
Steccherinum subcrinale (suhi uzorak - dried specimen) (snimka/photo Z. Tkalčec i A. Mešić)
kuštrava bodljarica
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP003135
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU D1)
Datum procjene
01.12.2008.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Tkalčec, Z., Mešić, A. (2008): Steccherinum subcrinale (Peck) Ryvarden (HRCP003135). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3135. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Zdenko Tkalčec
Armin Mešić
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Ostalo - Napomena uz razlog promjene
Prva procjena vrste
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
5.3 Sječa i iskorištavanje drveta - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Manjak krupnijih drvnih ostataka i starih stabala zbog neodgovarajućeg gospodarenja šumama, premalo površina pod šumama prašumskog tipa te malobrojnost populacije. - Postojeće mjere očuvanja
4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području, 4.1 Postotak populacije koji je unutar zaštićenih područja: 81 – 100 % - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Kuštrava bodljarica je strogo zaštićena Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim ("Narodne novine" broj 07/2006). Oba nalazišta ove vrste u Hrvatskoj su u zaštićenim područjima, u Nacionalnom parku Plitvička jezera i Parku prirode Medvednica. - Potrebne mjere očuvanja
2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Treba promijeniti način gospodarenja šumama tako da se po hektaru ostavi određen broj trupaca te starih i mrtvih uspravnih stabala. Sječu u nacionalnim parkovima treba potpuno zaustaviti čime bi se znatno povećale površine pod šumama prašumskog tipa (ekološki zdrave šume). - Potrebna istraživanja
- - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Plodišta se mogu pronaći tijekom većeg dijela godine. - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Živi u šumama kao saprotrof krupnijih drvnih ostataka različitih vrsta bjelogoričnog i crnogoričnog drveća. U Hrvatskoj je pronađena na granama gorskog jasena (Fraxinus excelsior) i jele (Abies alba). - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Rasprostranjenost vrste u Europi. Zabilježena je u desetak zemalja i vrlo je rijetka. Rasprostranjenost vrste u svijetu. Osim u Europi, živi u Sjevernoj Americi. - Nacionalna rasprostranjenost
Poznata je samo s dva lokaliteta, u Nacionalnom parku Plitvička jezera i na planini Medvednici.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Agaricomycetes - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Polyporales - Porodica
Meruliaceae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Eriksson, J., Hjortstam, K. & Ryvarden, L. (2017-01-09 23:00:00) The Corticiaceae of North Europe, vol. 7. Schizopora-Suillosporium
Hallingbäck & Aronsson (2013-01-20 23:00:00) Ekologisk katalog över storsvampar och myxomyceter
Larsson, K.-H. (1899-12-31 23:00:00) Svenska skinnsvampar. Excelfil, maj 2009.
Melo,I., Tellería,M.T. & Dueñas,M. ( 1993). Catálogo de los Aphyllophorales (Basidiomycotina) del Parque Nacional de Ordesa y Monte Perdido (Huesca), Bol.Soc.Micol.MadridBol.Soc.Micol.Madrid18:19-39 <9329>
Robert, V., Stegehuis, G. & Stalpers, J. (2017-04-24 22:00:00) The MycoBank engine and related databases
- Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
- - Locus typicus
-
- Bibliografija
- -