CRVENI POPIS
NatragTatraea dumbirensis (snimka/photo N. Matočec)
prašumska planinka
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP003137
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU D1)
Datum procjene
01.12.2008.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Matočec, N., Kušan, I. (2008): Tatraea dumbirensis (Velen.) Svrček (HRCP003137). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3137. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Neven Matočec
Ivana Kušan
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Ostalo - Napomena uz razlog promjene
Prva procjena vrste
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
5.3 Sječa i iskorištavanje drveta - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Jako male površine pod prašumama, previše intenzivno gospodarenje u starim šumama (uklanjanje svih krupnih drvnih ostataka). - Postojeće mjere očuvanja
4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Prašumska planinka je strogo zaštićena Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim ("Narodne novine" broj 07/2006). Do sada je pronađena na sljedećim zaštićenim područjima: Nacionalni park Plitvička jezera, Nacionalni park Sjeverni Velebit i Park prirode Medvednica. - Potrebne mjere očuvanja
- - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Treba promijeniti način gospodarenja šumama tako da se po hektaru ostavlja određen broj trupaca. - Potrebna istraživanja
- - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
U srednjoj Europi plodišta se razvijaju od srpnja do rujna, u Hrvatskoj i Sloveniji u rujnu i listopadu, a u Španjolskoj u listopadu i studenom. - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Živi kao saprotrof na krupnijim drvnim ostacima bukve (Fagus sylvatica), rjeđe gorskog jasena (Fraxinus excelsior), breze (Betula sp.) ili planinske oskoruše (Sorbus aucuparia), u starim šumama i šumama prašumskog tipa s bukvom i gorskim jasenom. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Rasprostranjenost vrste u Europi. Zabilježena je u desetak zemalja. Rasprostranjena je u srednjoj i zapadnoj Europi, uključujući sjevernu Španjolsku. U svojem je staništu razmjerno uobičajena. Rasprostranjenost vrste u svijetu. Izvan europskog kontinenta nije poznata. - Nacionalna rasprostranjenost
Poznata je s 11 lokaliteta od kojih je većina na zaštićenim područjima.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Leotiomycetes - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Helotiales - Porodica
Helotiaceae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Baral, H.-O., Galan, R., Krisai-Greilhuber, I., Matočec, N. & Palmer, J.T. (2014-04-06 22:00:00) Tatraea dumbirensis, new records of a rare leotialean discomycete in Europe
Eriksson (2014-09-24 22:00:00) Checklist of the non-lichenized ascomycetes of Sweden. Acta Universitatis Upsaliensis, Symbolae Botanicae Upsalienses 36:2.
Eriksson, Ove E. (1899-12-31 23:00:00) New Notes on Ascomycetes. http://www8.umu.se/myconet/asco/litt/newNotes.html.
Index Fungorum (2016-02-03 23:00:00) http://www.indexfungorum.org/
Robert, V., Stegehuis, G. and Stalpers, J. (2016-02-03 23:00:00) The MycoBank engine and related databases. http://www.mycobank.org
- Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
- - Locus typicus
-
- Bibliografija
- -